Prema službenim podacima u Kliničkom bolničkom centru u Osijeku putem alergološke službe kliničkog odjela za Kliničku imunologiju i alergologiju evidentirano je oko 6500 osoba s alergijskim tegobama. Uglavnom se radi o smetnjama vezanim za gornje dišne putove izazvane preosjetljivošću na inhalacione alergene, i to najčešće na kućnu prašinu i grinje, a potom na pelud, osobito ambroziju (gotovo 40 posto oboljelih), piše Glas Slavonije.
Dio je alergičan i na pojedine lijekove i ubode kukaca, a
sve je veći i broj osoba alergičnih na nutritivne alergene kojima
su izloženi kroz hranu. Alergene tvari u hrani uvijek su
bjelančevine. Iako je poznato više od 200 nutritivnih alergena,
većinu alergijskih reakcija (više od 90 posto) izaziva sljedećih
osam namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno,
soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Pri tome je kravlje
mlijeko najčešći alergen i odgovorno je za većinu alergija u
dojenačkoj dobi. Do dobi od pet godina više od 90 posto ovih
alergija izgubi se. Glavni alergen u odraslih su školjke, odnosno
plodovi mora, zatim kikiriki, orašasto voće i riba. Prava
alergijska reakcija pojavljuje se u vrlo kratkom vremenu i
posredovana je IgE protutijelima i očituje se crvenilom, osipom,
gušenjem.
No, osim jakih i alergijskih reakcija sve se više govori i o
klasičnoj intoleranciji na određene namirnice što je nešto
drugačije. Razvija se na hranu koju jedemo kroz duži period,
pomalo se stvaraju IgG protutijela i odlažu se kao cirkulirajući
imunokompleksi antigen-antitijelo izazivajući širok spektar
slabijih ili jačih smetnji. Intolerantni možemo biti na bilo koju
namirnicu koju jedemo, a zbog sličnosti pojedinih namirnica
najčešće je u pitanju veći broj. I dok se u KBC-u Osijek još ne
rade testovi intolerancije na hranu, ovu mogućnost jedini na ovom
području nedavno su uveli u Ustanovi za zdravstvenu skrb dr.
Špiranović, koji testiranje obavlja u suradnji sa splitskim
laboratorijem.
''Test intolerancije na hranu obuhvaća kvantitativno mjerenje IgG
protutijela u našem organizmu. Što se tiče samog testiranja uzima
se uzorak krvi. Postoji mnogo testiranja intolerancije koji se
baziraju na biopotencijalima, analizi kose, kapi krvi, anketnim
upitnicima, a ovdje se radi o jedinoj priznatoj medicinskoj
metodi, odnosno određuje se točan broj dugotrajnih IgG
protutijela na određenu namirnicu. Za testiranje je jedino
potrebno biti natašte, ne mora se prekidati nikakva terapija, a
testiranje traje svega 15-ak minuta. Rezultati se dobiju na način
na koji pacijent odredi u roku od tjedan dana s interpretacijom,
preporukom što jesti što izbjegavati, s receptima za jela koja su
preporučena, a pacijenta kontaktira i nutricionist te se dogovore
o planu prehrane. Što se tiče postupaka poslije testiranja
provodi se eliminacijska dijeta, a ako je riječ o važnim
namirnicama, poput mliječnih proizvoda ili primjerice mesa.
Dijeta se dogovara s nutricionistom te se pazi na nutritivni
unos'', objašnjava dr. Anamaria Špiranović za Glas Slavonije.
Testiranje je preporučeno prije svega osobama s raznim
zdravstvenim problemima.
''Obično se javljaju pacijenti s nejasnim dijagnozama, dugotrajnim probavnim smetnjama, kožnim problemima, problemima s alergijama, dišnim sustavom, kronično bolesne osobe, a često i osobe koje se žele zdravije hraniti, brinuti o svom zdravlju, razni sportaši. Simptomi koji se mogu javljati kao produkt intolerancije na hranu stvarno su široki, kao što sam rekla najčešće je riječ o probavnim smetnjama, ali imali smo pacijente i s dišnim i kožnim problemima. Pretraga je još relativno nova kod nas, no primijetili smo da se javlja sve više ljudi, a testirati se mogu i mala djeca'', naglašava dr. Špiranović.
