S 36.135 živorođene djece i 51.794 umrle osobe što daje minus od 15.659 stanovnika, u Hrvatskoj je i lani nastavljen trend prirodnog pada stanovništva koji se kontinuirano bilježi od 2010. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Štoviše, lani se rodilo najmanje djece u posljednjih 10 godina. Ti podaci upućuju na to da Hrvatska i dalje, unatoč svim proklamiranim mjerama, nastavlja ‘izumirati’, upozorava za 24sata demograf Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dodaje kako bi današnje žene, kad bismo htjeli preokrenuti trend i doći do toga da se rađa više živih nego umrlih, trebale rađati kao naše bake, dakle - ne ispod četvero djece.
''To je u današnje vrijeme nemoguće očekivati, dakle realno je očekivati nastavak negativnog trenda. Dakle, jedini način da se trendovi promijene su migracije, no i tu ne stojimo baš dobro. Naime, ljudi odlaze u gospodarski razvijenije zemlje u kojima će lakše ostvariti svoje ciljeve pa je pitanje tko će se useljavati u Hrvatsku. Osim toga, ne uspijevamo zaustaviti iseljavanje'', kaže Čipin. Glavni uzroci negativnih trendova sigurno su jednaki za sve - činjenica da sve manje ljudi može računati na sigurno zaposlenje i prihode s kojima može razmišljati o zasnivanju obitelji te činjenica da nemamo dovoljno kvalitetnih mjera usmjerenih u poticanje mladih obitelji. No puno toga ovisi i o tome o kojem je području riječ.
U izvješću DZS-a stoji kako je najmanji broj živorođene djece na stotinu umrlih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (42,4). Slijede Sisačko-moslavačka (50,1) i Karlovačka (50,9), dok Dubrovačko-neretvanska (92,8), Međimurska županija (92) i Grad Zagreb (90,9) bilježe relativno bolje rezultate.
U 'plusu' Solin i Kaštela
Razlika između broja rođenih i umrlih u tim je županijama samo nešto manja, odnosno svejedno su u minusu. Da se malo i našalimo s crnom slikom o natalitetu Hrvatske. Ima gradova i općina koji se “trude”.
Prema podacima o deset gradova i općina s najvećim prirodnim prirastom (broj živorođenih u odnosu na broj umrlih) u protekloj godini - koje su za nas izdvojili stručnjaci DZS-a - veći broj rođenih nego umrlih imali su, primjerice, Solin, Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić, dok su među takvim općinama Podstrana, Župa Dubrovačka i Viškovo te nekoliko općina u Međimurskoj županiji. Druga strana medalje su gradovi s najvećim minusom: Vukovar, Varaždin, Slavonski Brod, Pula, Sisak, Karlovac, Split i Osijek, te općine Kneževi Vinogradi, Brinje, Čepin, Drenovci, Đurđenovac, Suhopolje, Erdut, Sunja i Dvor.
U 'minusu' čak i Zagreb
Među onima koji u brojčanom iznosu bilježe najveći minus su gradovi koji posebno zabrinjavaju, kao što su Rijeka i - Grad Zagreb, kaže Čipin dodajući da pozitivan prirast i više rođenih nego umrlih uglavnom imaju mjesta s mlađom populacijom.
Čepin objašnjava negativan trend u Zagrebu, unatoč tome što se u
glavnom gradu daje nagrada za svako dijete, subvencionira vrtić i
daje status majkama odgojiteljicama. Kaže, te su mjere loše
ciljane. Između ostalog, ''najviše potiču obitelji na treće ili
četvrto dijete, ali treba poticati prvo''. Rijeka ima
problem urbane sredine, gdje obrazovanije majke odgađaju
majčinstvo zbog karijere. Kad se odluče roditi, tad imaju
problema zatrudnjeti: ''I mnoge odustaju jer su se navikle
na život bez djece''.
Kaže da pozornost treba posvetiti obrazovanijim ljudima, koji su
zaposleni, da im se pomogne oko fleksibilnijeg zaposlenja. No ima
i lijepih primjera. Tako Solin ima 53 više rođene djece od umrlih
i tako već posljednjih sedam godina.
''Vjerojatno na to utječe blizina Splita, a kvadrati su jeftiniji
u Solinu'', kaže Dalibor Ninčević,
gradonačelnik Solina. Grad daje i 26 milijuna kuna za
sufinanciranje vrtića koji su premali pa su počeli s gradnjom još
dva vrtića. Također, 100 obitelji s četvero djece svaki mjesec od
Grada dobije po 800 kuna. Daju i subvencije da majka do treće
godine može ostati na porodiljnom.
I Zaprešić ima pozitivan prirast, a gradonačelnik Željko Turk kaže da su im vrtići i škole pretijesni pa ih godinama proširuju: ''I još smo među rijetkim gradovima koji bilježe povećanje broja prvašića''. Dodaje da su sve njihove osnovne škole obnovljene i dograđene. Spremna je i dokumentacija za novi vrtić na sjeveru grada. Grad je također povećao subvencije za novorođenčad do 10.000 kuna za treće i svako iduće dijete. Zaprešić na predškolske i osnovnoškolske programe svake godine izdvoji oko 31 milijun kuna.
