OTVORENA PANDORINA KUTIJA? /

Sve afere Geodetskog fakulteta: Od luksuznih jahti do zarade na poslovima nakon potresa

Image
Foto: D. Višnjić/M. Habljak/RTL Danas

Pod lupu prvo javnosti, a onda i istražitelja stigli su nakon što se otkrilo da je fakultet luksuznu jahtu iznajmljivao u komercijalne stvrhe, a predstavljali su ga kao istraživački brod. Potom je odjeknula afera u kojoj se sumnjalo da je Ministarstvo kulture izravnom pogodbom dalo posao fakultetu nakon poslova koje čak nije ni obavio u pojedinim dijelovima

16.2.2024.
12:30
D. Višnjić/M. Habljak/RTL Danas
VOYO logo

Policija je jutros po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) upala u Ministarstvo kulture i medija.

Vezano je to uz istragu i daljnje izvide u slučaju nezakonitog trošenja novca iz fondova EU-a na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, još je potkraj travnja prošle godine buknula prva afera vezana uz Geodetski fakultet kada je policija upala u zgradu fakulteta kako bi oduzela dokumentaciju vezanu za EU projekte preko kojih su posljednjih godina nabavili luksuzne automobile Land Rover Discovery Sport i Ford Ranger te jahtu Mirakul 30 .

Javnosti je osobito upala u oči jahta, čiju je nabavku pokušao obraniti tadašnji dekan fakulteta prof. dr. sc. Almin Đapo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ne radi se o jahti, nego se radi o brodu, odnosno plovilu. Jahta je nešto luksuzno, a ovo je plovilo od devet metara. Brod mora zadovoljiti određene specifikacije pa je zato velik. Ne može se u kajaku isploviti do Visa. Ima devet metara, a na njega stavljate tri milijuna kuna vrijednu opremu za istraživanje", rekao je tada dekan Đepo za RTL Danas.

Image
ŠIRI SE ISTRAGA? /

PNUSKOK ponovno u akciji: Zanima ih posao Geodetskog fakulteta snimanja Glavnog kolodvora. HŽ nije ni znao da one postoje?

Image
ŠIRI SE ISTRAGA? /

PNUSKOK ponovno u akciji: Zanima ih posao Geodetskog fakulteta snimanja Glavnog kolodvora. HŽ nije ni znao da one postoje?

No isplivalo je da je brodica, plaćena europskim javnim novcem, korištena i u privatne svrhe iako je Boško Pribičević, voditelj projekta i profesor na Geodetskom fakultetu, nijekao da se plovilo koristilo mimo potreba fakulteta.

Istraživački brod kao luksuzna jahta na oglasnicima

Ekipa RTL televizije ušla je u sporno plovilo. Prof. Pribičević pokušao je objasniti cijelu situaciju. "Brod nije korišten u privatne svrhe jer nismo imali takav interes nego se koristio za predmetna istraživanja", rekao je Pribičević. Na pitanje RTL-a ima li dokaze za to, odgovorio je: "Imamo i vidi se po unutrašnjosti broda da on nije luksuzan brod, nego točno priređen da se na njemu izvode istraživanja."

Dodatno je dekan Đepo tvrdio za RTL: "Fakultet je sve odradio po PS-u. Ako netko insinuira da je, kako kažu 'jahta' korištena, odnosno da je bilo tko od zaposlenika koristio u privatne svrhe – kategorički to odbijam i to je sigurno nonsens i laž. Plovilo je isključivo korišteno od strane zaposlenika fakulteta za istraživačku namjenu. I točka."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No Telegram je nakon toga otkrio da se isti brod pojavljivao u oglasima te iznajmljivalo za krstarenja. U oglasima se opisivalo kao luksuzna jahta kompletno opremljena za ugodan odmor, oglašavala se na stranicama četiri charter web stranice i nudila se i za 3400 eura tjedno.

Ubrzo nakon novinarskog saznanja oglasi su nestali, ali Google ih je zapamtio i fotografije su se mogle i dalje pronaći. Zanimljiv detalj bio je i da je registracija broda, koja se vidjela na snimci RTL-a Danas, moguće "frizirana" jer se prema tim brojevima nije mogla pretražiti na stranicama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Ali kad bi se zadnji broj izbacio, registracija je vodila na podatke o brodu upravo Geodetskog fakulteta koji je bio, otkrio je Telegram, registriran prije svega za iznajmljivanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokazat će se da je to bio tek detalj čitavog trilera u poslovima Geodetskog fakulteta koji će se narednih mjeseci naći pod lupom javnosti i istražitelja, a Pandorina kutija kao da je time bila tek otvorena.

Uhićenja na fakultetu

Početkom prosinca po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) uhićeno je 29 ljudi i to zbog zlouporabe na zagrebačkom Geodetskom fakultetu. Sumnja je pala na subvencijsku prijevaru i zlouporabu u postupku javne nabave, a među uhićenima je bio tad već bivši dekan Almin Đapo zbog zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti, zlouporabu u postupku javne nabave, krivotvorenje službene isprave i pranje novca.

EPPO je tada izdalo priopćenje: "Postoji osnovana sumnja da su u razdoblju od svibnja 2019. do studenoga 2023., dekan i profesor na Geodetskom fakultetu organizirali postupke javne nabave za robe, usluge i radove za četiri projekta ukupne vrijednosti od 5,988.300 eura, 85% sufinancirana sredstvima Europske unije. Četiri projekta odnosila su se na procjenu rizika od prirodnih katastrofa, studiju o klimatskim promjenama, održivi razvoj morskih ekosustava i snimanje objekata kulturne baštine oštećenih u potresu. Dekan i profesor su postupke javnih nabava organizirali na način da su zlouporabili sredstva projekata i koristili ih za vlastitu korist, pribavivši time sebi i drugima nepripadnu imovinsku korist".

Sumnja je pala da su lažnim fakturirala izvukli čak dva milijuna eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No trakavici nije bio kraj. Isplivavali su novi detalji pa je Telegram objavio da je Đapo pisao putne naloge za službena putovanja, često vikendima i produženim vikendima. U stvarnosti je odlazio do naselja kod Pisarovine gdje ima vikendicu. Jednom prilikom se ženi mailom pohvalio kako si je "danas pisao 3500 kuna na putni nalog" - otkrili su istražitelji Ureda europskog javnog tužitelja.

Snimanje štete od potresa

Posebno su, međutim, intrigantni troškovi koje je Đapo upisao za tobožnji odlazak u 3D dokumentiranje štete od potresa, dok je zapravo sa suprugom i dvoje djece otišao na vikend u istarski resort u Rapcu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No tu su se već nazirale konture nove megaafere - oko snimanja štete od potresa.

Naime, nakon potresa 2020. Ministarstvo kulture na čelu s Ninom Obuljen Koržinek izravno je pogodilo s fakutetom 3D skeniranje zgrada od kulturnog dobra kako bi se utvrdila oštećenja i planirala obnova.

Iz ministarstva su naveli četiri isplate sveukupne vrijednosti veće od 19 milijuna kuna.

Tijekom prosinca ministrica Obuljen Koržinek otkrija je da je Geodetski fakultet dobio posao bez natječaja, da je potres bio 22. ožujka 2020., a 24. ožujka da je bio sastanak s Geodetskim fakultetom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Tu dogovaramo da će se angažirati Geodetski fakultet da bi izradili 3D snimanja. To nam je pomoglo utvrditi stvarne razmjere štete. Dobit ćemo dokumentaciju koja će ubrzati obnovu. Tad smo u COVID-u, lockdownu, nemamo nikakvih sredstava za angažirati nekoga i obraćamo se javnom fakultetu, javnoj ustanovi koja ima ekspertizu i licencu za rad na kulturnim dobrima. Proveli smo ex post kontrolu postupka i to je bilo u skladu s pravilima kako se ponašate u žurnim situacijama. Da sam to dala nekom privatnom, to bi bio problem", rekla je tada medijima ministrica. Dodala je i da osobno nije bila na tom sastanku, ali da stoji iza svojih suradnika koji su na njemu bili prisutni.

Tadašnjeg dekana Geodetskog fakulteta je, dodala je, upoznala tek kasnije. No isplivalo je da su poslovi snimanja zgrada inače na tržištu višestruko jeftiniji od onog što je ministarstvo platilo Geodetskom fakultetu kad je Đapo bio na njegovu čelu i koji je navodno osobno preuzeo taj posao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Višestruko više naplatili od tržišne vrijednosti?

Nizale su se optužbe da je snimanje obavljeno u najmanju ruku traljavo, da neke zgrade nikad nisu ni snimane ili, pak, da su snimane zgrade koje su nakon potresa dobile zelenu naljepnicu, potom da su poslovi višestruko preplaćeni.

Krajem siječnja resorna ministra Obuljen Koržinek rekla je: "Postavlja se teza u javnosti da je taj posao bio preplaćen i da nije bio nadziran - moram i jedno i drugo otkloniti. Treba znati da su različite ponude za različite poslove i da je same ponude vrlo teško uspoređivati, no kada se zbroje svi podaci o svim snimljenim zgradama, a trebalo nam je vremena da obradimo sve te podatke, onda dolazimo do iznosa da smo prosječno platili 20,57 kuna po kvadratu, plus PDV je 25,7 kuna po kvadratu, dakle puno manje od maksimalno ponuđenih 100 kuna."

Prema neslužbenim informacijama, današnja akcija policije usmjerena je upravo na taj posao 3D snimanja koje je od ministarstva dobio spomenuti fakultet.

POGLEDAJTE VIDEO Skupocjene investicije Geodetskog fakulteta, profesor stao pred kamere: 'Brod nije korišten privatno'

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo