Usprkos svom turističkom šarenilu i šušuru, temeljem zadnjih egzaktnih pokazatelja demografskih kretanja iz Državnoga zavoda za statistiku jasno je da i Dalmatinci polako, ali sigurno nestaju. U četiri dalmatinske županije na godišnjoj razini nedostaje točno 2012 novorođenih da bi utakmica između mrtvih i živih postala izjednačena, što tek jamči opstanak na trenutačnome brojnom stanju. U 2016. godini u Dalmaciji se, naime, rodilo 7820 Dalmatinaca, a umrla su 9832, javlja Slobodna Dalmacija.
Počevši od najaktivnijih do najljenijih na tom planu, poredak na dalmatinskoj listi demografske obnove slijedi logiku "što južnije, to manje tužnije". Dubrovačko-neretvanskoj županiji stoga nedostaje najmanje novorođenih (88) da bi bili na pozitivnoj nuli, druga po redu je Zadarska županija s 379 osoba u godišnjem minusu, dok Šibensko-kninska sa 758 i Splitsko-dalmatinska županija sa 787 manjka gotovo dijele titulu dalmatinskih područja s kojih ljudi najbrže nestaje.
U Zadarskoj županiji pozitivni prirast
stanovništva ima upravo grad Zadar, a bilježe ga i Biograd,
Sukošan, Bibinje, Galovac i Pakoštane. Najbrže nestajući su
mjesta u unutrašnjosti i na otocima: Benkovac, Gračac i Preko na
Ugljanu.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježi se
svojevrsni statistički paradoks: premda je u totalu županija s
najvećom razlikom između umrlih i novorođenih, ona je ujedno i
županija s najviše gradića koji bilježe prilično snažan prirast.
Pozitivan prirast imaju Solin, Kaštela, Podstrana, Imotski,
Makarska i Dugi Rat. Ipak, u puno većem broju naselja više ljudi
umire nego što ih se rađa, a neka od njih čine Split, Muć, Trogir
i Omiš.
U Šibensko-kninskoj županiji situacija je
daleko najgora, čemu u prilog ide podatak
da na čitavom županijskom prostoru nema niti jedne jedine
markacije s pozitivnim prirastom, izuzmu li se Bilice sa
simboličkim godišnjim rastom od samo šest ljudi.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji pozitivan prirast bilježe
Metković, Župa dubrovačka, Lumbarda i Dubrovnik, a kopne Korčula,
Konavle, Vela Luka i Dubrovačko primorje.
Statistika govori i kako Dalmatinci sve rjeđe stupaju u brak, a sve više razvode. U svim dalmatinskim županijama u 2016. je sklopljeno 4105 brakova, a istodobno je zabilježen 1171 razvod, što će reći da se svaki treći brak, usprkos preporukama Crkve, u Dalmaciji raskida.
Prema statistici DZS-a, Split je grad s najvećim brojem razvoda u Hrvatskoj, a prosjekom nadmašuje čak i Zagreb. U Splitu je 2016. statistički propalo više od polovice brakova (779 sklopljenih, a 466 razvrgnutih).
Najveći dalmatinski rekorder u razvodima je općina Murter, gdje semafor u 2016. bilježi 10 sklopljenih, a čak 8 razvedenih brakova, a slijede Omiš, Dubrovnik te Vodice. Rijetke dalmatinske općine bez razvoda u 2016. su Pakoštane, Stankovci, Pirovac, Promina, Brela, Cista Provo, Trpanj i Lastovo, piše Slobodna Dalmacija.
