Bez Vladinih mjera dizel bi od danas koštao 15,80 kuna po litri, dok bi za litru benzina građani morali izdvojiti 15,78 kuna po litri, a za plavi dizel 10,87 kuna. Stupanjem na snagu ove uredbe, dizel će od srijede koštati 13,08 kuna, benzin 13,50 kuna, a plavi dizel 9,45 kuna, hvalio je premijer Vladine mjere. Također, cijene goriva mijenjat će se svakih 14 dana, umjesto tjedno kao dosad, navedeno je.
Zbog Vladine uredbe, portal Cijenegoriva.info koji ponedjeljkom izlazi s neslužbenim cijenama, nije objavio nove cijene koje bi danas trebale stupiti na snagu, ali je već tada upozorio na gorivo koje premijer u svom obraćanju (ni u mjerama) nije ni spomenuo. Plin je već od utorka poskupio - za prosječni spremnik od 50 litara od jučer se plaća sedam kuna više nego ranije.
A što ćemo s tržišnim cijenama?
Osim što se država odriče trošarina, premijer je istaknuo i kako se uredbom dodatno ograničava i marža proizvođačima i distributerima, i to za dodatnih 10 lipa. Tako se marža za benzinska i dizelska goriva smanjuje sa 75 na 65 lipa po liti, a za plavi dizel s 50 na 40 lipa po litri.
No dobavljači upozoravaju kako bi mjere dugoročno mogle biti još pogubnije za građane. Za sada, jasni su bili tek iz Petrola.
"Već danas se suočavamo s nedostatkom dizela i benzina na tržištu. No, zbog embarga EU-a na rusku naftu očekuju se dodatni poremećaji u opskrbi i dodatni pritisak na maloprodajne cijene. U takvim uvjetima, u kojima je ponuda goriva ograničena, državno ograničavanje cijena umjetno potiče veću potražnju, a time i više cijene kada se one ponovno prestanu ograničavati. Subvencije smatramo najprikladnijim državnim mjerama na način koji ne ruši postojeće poreze i pristojbe", rekli su u Petrolu.
'Vlada radi što može..., nama treba nacionalna energetska kompanija'
Ipak, u pitanju su tek kratkoročne mjere, komentira i naftni stručnjak Davor Štern i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
"Ovo je dokaz da Vlada brine. Kako brine? Onoliko koliko može. Jasno da su distributeri nezadovoljni, marže su nakon dugo vremena pale, ali oni su imali jako dugo visoke marže. Onda dolazimo u područje Biblije – sedam debelih godina, sedam mršavih godina…", komentirao je za N1 najnovije poteze Vlade stručnjak za energetiku Davor Štern.
Iako ističe kako Vlada ima još niz alata u rukama, prije svega smanjenja PDV-a, dugoročno moramo prestati biti na vjetrometini svjetskog tržišta. "Moramo dovesti do toga da država shvati da joj treba nacionalna, državna energetska kompanija koja će biti oslonac energetike. Da nije bilo INA-e, mi ne bismo dobili naš obrambeni rat, Domovinski rat ili bismo ga dobili uz puno više žrtava. To nas je tada jako spasilo", navodi energetski stručnjak.
'To znači manje kapitalnih investicija, ali izgleda dobro u kratkom roku'
Ekonomist Ljubo Jurčić za Net.hr je istaknuo da su ove mjere "u kratkom roku jedino što Vlada može napraviti“, ali smatra da dugoročno to može štetiti gospodarstvu. "Ako i utječe na troškove kroz smanjenje trošarina i poreza, na taj način smanjuje prihode i kvalitetu javnih usluga u državi, smanjuje kapitalne investicije. To dugoročno šteti razvoju Hrvatske, ali politički i u kratkom roku izgleda dobro", kaže Jurčić.
Puno veći problem od goriva
No većina građana ionako živi od plaće do plaće, a na porast cijena goriva su već navikli. Mnogi već ionako koriste javni prijevoz i bicikle kad god mogu, a drugi koji zbog posla ili drugih okolnosti moraju voziti, vozit će se i kad cijena ponovo skoči, istaknuli su za Net.hr.
I Zagrepčanka Marica Karasman ističe koliko je cijena goriva težak teret za kućni budžet. "Muž vozi, stalno je u poslu, i preveč mu je, ali ne pita se, moraš, od toga živimo", veli i dodaje da samo dragi Bog zna dokle će poskupljenja ići.
Đuraica Putak istaknula puno veći problem. Koristi auto, kako ističe, jer joj majka živi izvan Zagreba, ali više je zabrinjavaju ostala poskupljenja. "Sve je poskupjelo. I to govorim o osnovnim namirnicama koje moraš imati, kruh, mlijeko, nešto povrća za napraviti ručak i to ne Bog zna kakav. Nestaje srednja klasa, tj. ono što se do sada koliko toliko držalo."
Da je standard normalan, poskupljenje goriva ne bi bio problem
Da je nizak standard puno veći problem od poskupljenja goriva zaključuje i Jurčić. Naglašava kako se Vlada treba baviti povećanjem BDP-a koji u Hrvatskoj iznosi 12 tisuća eura po glavi stanovnika, na razini Europske unije je 20 tisuća, a među razvijenijim zemljama više od 40 tisuća eura po glavi stanovnika.
"Gledamo li povećanje cijena energenata za jedno dvije kune, u Hrvatskoj je to puno veći udar na standard nego što je povećanje cijena energenata za jedan euro u Europi", zaključuje Jurčić.
