Hrvatska će 2022. godine uvesti novi, elektronički sustav naplate cestarine sa slobodnim prolaskom vozila, bez njihovog zaustavljanja na naplatnim postajama (NP).
Ručna naplata i brklje time odlaze u povijest, a novim se načinom
protočnost uvelike povećava, naime, u Hrvatskim autocestama (HAC)
kažu da ručna naplata ima kapacitet oko 200 vozila po satu, a
novi sustav i do 3.000. Još od ranije postoje najave da će
naplata cestarine biti automatizirana što će se reflektirati
na sadašnju zaposlenost na NP-ima, a konkretizirane su u srpnju
kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predstavilo
novi sustav, piše
Glas Slavonije.
Najave o novom sustavu autocesta A5 Beli Manastir - Osijek -
Svilaj dočekuje u trenu kada na njoj, podaci su HAC-a, cestarinu
naplaćuje 30 blagajnika. Rade na četiri naplatne postaje -
Osijek, Čepin, Đakovo i Svilaj. Glas Slavonije podsjeća da
se Slavonikom zasad prometuje na samo njene dvije trećine
planirane trase, naime, od 88 kilometara (od granice s
Mađarskom do granice s BiH), u tri je faze dosad sagrađeno 58,7
kilometara.
Brojnost blagajnika na nevelikoj i još uvijek ne u punom profilu
prometujućoj Slavonici u HAC-u pojašnjavaju režimom rada 0-24, da
je u rad kroz tri smjene i u međusmjenama potrebno odrediti
optimalan broj ljudi. Usporedbe radi, na drugoj, dobrim dijelom
slavonskoj autocesti "veteranki", dugoj 307 kilometara - A3,
Bregana - Zagreb - Lipovac, na 18 NP-a radi 155 blagajnika.
A3 i A5 povezane su u zatvoreni sustav naplate koji ima tri čeona
NP-a - dodaju u HAC-u. Na svim autocestama i na NP most Krk (pod
upraviteljem HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb, ARZ) stalno je
zaposleno 614 blagajnika, a rade na ukupno 77 NP-a.
Svaki NP je specifičan, napominju i objašnjavaju
da ukupni promet i veličina NP-a, vikend-promet, uloga u
preusmjeravanju prometa kod zatvaranja dionica zbog vremenskih
nepogoda i prometnih nezgoda, otvoreni/zatvoreni sustav naplate,
blizina graničnog prijelaza, trajektnog pristaništa i
slično, a o čemu ovisi potrebni broj blagajnika u pojedinoj
smjeni odnosno međusmjeni - pojašnjavaju u HAC-u. Dodaju i da
organizacija rada u međusmjenama smanjuje potrebni broja
blagajnika, jer oni počinju s radom kada se očekuje najveći
intenzitet prometa.
Novi će se sustav naplate temeljiti na kombinaciji dvaju
suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene
verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo i automatskog sustava
očitavanja registarskih oznaka koje pripadaju u provjerene
tehnologije koje se primjenjuju u EU-u.
Tako će upotreba ENC-a biti obvezna za teška vozila, dok će
korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Priređivači
studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i činjenicu da
gotovo 85 posto turista u RH dolazi cestovnim putom, pa je
ponuđeno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a,
odnosno nisu česti korisnici autocesta.
Sustav će istodobno biti interoperabilan s postojećim
elektroničkim sustavima naplate u EU-u, a nakon početne
implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a očekuje se uvođenje i
na dionicama ostalih koncesionara u RH, najavljuju u HAC-u, gdje
su već duže pod očekivanjima da povuku rezove
racionalizacije.
Zasad je prerano precizirati brojke kako će se novi sustav
odraziti na zaposlenost na naplati cestarine, no već sada je
jasno da klasičnog sustava naplate više neće biti. Procjenjuje se
da će novi sustav, bez potrebe za većim nadogradnjama, učinkovito
funkcionirati bar 15 godina, dok bi na mjesečnoj bazi uštede
mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav
koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika,
transporta gotovog novca i slično.
Plan je da će se zamišljene uštede s novim sustavom naplate
odraziti na daljnje smanjenje cestarskog duga na kojem već sada,
nakon provedenog refinanciranja, ističu u HAC-u, država na
kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.