Nakon obilaska izložbe o životu i djelu Milutina Milankovića u Dalju, te susreta s građanima i zajedničkog otkrivanja spomenika Milankoviću, predsjednica Kolinda Grabar -Kitarović i srpski premijer Aleksandar Vučić sastali su se s predstavnicima srpske nacionalne manjine u Dalju. Sastanak je trajao više od sat vremena. Predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić stigli su u Donji Tavankut gdje ih je stanovništvo s oduševljenjem dočekalo. Obišli su galeriju prve kolonije naive u tehnici slame u Domu kulture Matija Gubec.
U Tavankutu će oboje razgovarati s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji.
Povijesni susret započeo na mostu
Inače povijesni susret Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Vlade Republike Srbije Aleksandra Vučića započeo je na mostu između Erduta i Bogojeva (Granični prijelaz Erdut).
Galerija
Uoči sastanka hrvatska predsjednica je položila vijenac i zapalila svijeću kod spomenika palim braniteljima, ispred Policijske postaje Dalj. U velikosrpskoj agresiji na tom mjestu 1. kolovoza 1991. poginulo je 20 hrvatskih policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite.
Vrlo otvoren razgovor
Čelnici Srba u Hrvatskoj izrazili su zadovoljstvo zbog susreta i razgovora s predsjednicom Grabar-Kitarović i premijerom Vučićem.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac izjavio je novinarima kako je razgovor dvoje čelnika bio "vrlo otvoren", a predstavnici Srba s ovoga područja i cjiele Hrvatske predsjednici Grabar-Kitarović i premijeru Vučiću iznijeli su glavna pitanja koja ovoga trenutka opterećuju položaj Srba u Hrvatskoj. Njihovi su odgovori bili takvi da Pupovac vjeruje "da će se ta pitanja, nakon ponovo otopočeto dijaloga Zagreba i Beograda, početi rješavati i prestati biti problemi, kako hrvatske, tako i srpske zajednice u Hrvatskoj".
Pupovac iznio probleme Srba u Hrvatskoj
Na upit novinara koji su to problemi, Pupovac je odgovorio kako je prije svega riječ o atmosferi, "koja je još uvijek opterećena netolerancijom i govorom mržnje te povijesnom revizionimu i pokušaju osporavanja prava Srba u Hrvatskoj na sjećanje na povijesna stradanja, poput Jasenovca i Jadovna". Riječ je o tome da se srpske institucije u Hrvatskoj, poput SNV-a i zajedničkog vijeća općina (ZVO), ne priznaju, da im se financijskim uskratama želi ograničiti autonomija djelovanja te da se povratničke sredine zapostavljaju u razvoju. Iznimno je važno da suđenja za ratne zločine budu korektna prema svima, a u posljednje vrijeme ponovno se primjećuje jedan pristran odnos u tim suđenjima, ustvrdio je Pupovac.
Ocijenio je kako se s registracijom srpskih škola u istočnoj Slavoniji čeka 17 godina, a da službena upotreba ćiriličnog pisma ovisi o dobroj političkoj volji lokalnih čelnika, a ne o tome je li to po zakonu.
"Pozdravili smo činjenicu da će predstavnici Hrvata u Vojvodini imati prilike razgovarati o svojem položaju i problemima. Želimo međusobno prijateljstvo i graditi najveću moguću bliskost između dva naroda, ali i države koje će posvećivati pozornost svojim manjinama", poručio je Pupovac.
Na novinarski upit zašto vjeruje da će današnji susret dvoje državnih čelnika i Deklaracija koju planiraju potpisati pridonijeti rješavanju dosad neriješenih pitanja Pupovac je kazao kako "od 2011. godine nema prave suradnje Hrvatske i Srbije, a da su predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Vučić s time odlučili prekinuti".
Njihov susret trajat će do 17 sati kada će biti potpisana Deklaracija u kojoj se između ostalog ističe unapređenje bilateralne zaštite manjina - srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, što hitnije pristupanje pregovora državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske, ubrzanje primjene Sporazuma o sukcesiji te nastavak traganja za nestalim osobama, javlja N1. Nakon toga su su predviđene izjave Grabar Kitarović i premijera Srbije Vučića.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u nedjelju u intervjuu za Radio-televiziju Srbije (RTS) da njezin radni sastanak sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem i potpisivanje izjave o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja neće biti “još jedan protokolaran susret” niti je cilj “da se to samo zabilježi na papiru”.
Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović u razgovoru za N1 u Dalju je kazao: "Bilo je puno ovakvih susreta, no često su bili deklaratorni. Ovaj susret bi trebao unaprijediti odnose i nadamo se da će iz njega izaći neki problemi i poteškoće koje ima hrvatska manjina u Srbiji. Imamo nažalost dobre zakone, ali se njihova realizacija ne poštuje. Hrvati u Vojvodini bi trebali dobiti ista prava kao i mi Srbi u Hrvatskoj. Zakoni su dobri, ali do njihove realizacije teško dolazi".
