Danas, 26. listopada 2017., je na snagu stupio novi Zakon o zaštiti životinja koji donosi mnoge pozitivne novosti, ali propisuje i rokove za pojedine odredbe, kao i veće kazne za neodgovorne građane, odgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi, stoji u priopćenju udruge Prijatelji životinja.
Novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca udvostručene su i sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna.
Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih
pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj
naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju
prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje.
Zakon propisuje svim jedinicama lokalne samouprave
obavezu financiranja osnivanja i rada skloništa za
napuštene životinje. Slična odredba vrijedi još od 2007.
godine, no s novim Zakonom stupa na snagu odmah i prekršajna
odredba, pa će odgovorna osoba jedinice lokalne
samouprave ili područne (regionalne)
samouprave koja ne postupa po Zakonu platiti novčanu kaznu
od 15 do 30 tisuća kuna.
Prema novom Zakonu, sve županije moraju imati
sklonište, i to najkasnije do 31. prosinca 2018. Ta
obaveza odnosi se na tri županije u kojima se dosad nije osnovalo
sklonište, kao i na one u kojima sklonište nema minimalno 50
smještajnih mjesta za životinje.
31. prosinca 2018. krajnji je rok i do kojega u županijama
trebaju početi s radom koordinacijske radne skupine koje će za
isti stol posjesti predstavnike lokalnih zajednica, inspekcija,
policije i udruga za zaštitu životinja, a radit će na primjeni
Zakonom propisanih mjera za smanjenje broja napuštenih životinja
na svojemu području. S istim ciljem propisan je i rok do 30.
lipnja 2018. dokad su jedinice lokalne samouprave dužne
provesti kontrolu mikročipiranja svih pasa u
svojoj lokalnoj zajednici.
Osim što u provedbi Zakona i zbrinjavanju životinja moraju odsad
sudjelovati sve jedinice lokalne samouprave, sva skloništa imaju
obavezu kastracije primljenih životinja, što su
dosad radila samo savjesna skloništa. Trajnu
sterilizaciju moći će propisati veterinarski inspektori
za pojedinačne slučajeve te ministar i jedinice lokalne
samouprave u područjima s velikim problemom napuštenih životinja.
Novi Zakon propisuje još detaljnije da su osnivači skloništa
dužni podatke o napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima
evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za
napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji
vodi Ministarstvo poljoprivrede.
Komunalni redari ovim Zakonom
imaju bolje definirane svoje
ovlasti za koje su nadležni još od 2013., a prihod
od novčanih kazni koje naplate ide jedinicama lokalne samouprave
za zbrinjavanje napuštenih životinja. Obaveza
registriranja svih uzgoja životinja za
prodaju te objave broja mikročipa psa i broja
mikročipa majke psa pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje omogućit
će transparentnost uzgajivača životinja i utjecati na smanjenje
crnoga tržišta i tzv. štancera kojih su puni oglasnici.
Novi Zakon o zaštiti životinja zabranjuje i: nastupe
životinja u cirkusima, držanje u zatočeništvu medvjeda
(osim u zoološkim vrtovima i skloništima) i dupina, bacanje
petardi na životinje, prodaju tvorova u trgovinama, čupanje perja
živoj peradi, korištenje kopitara za izvlačenje drva iz šume
(osim u teško pristupačnim područjima), držanje divljih životinja
u ugostiteljskim objektima i u svrhu prikazivanja javnosti;
ubadanje, vješanje, potapanje, gušenje ili namjerno gaženje
životinja prijevoznim sredstvima; spolni odnos sa životinjama
pri čemu se osobi, uz novčanu kaznu, može izreći i
oduzimanje kućnog ljubimca i zaštitna mjera zabrane držanja i
nabavljanja druge životinje.
Novi Zakon o zaštiti životinja mnogim svojim novostima daje dobre
temelje za provedbu u praksi zaštite osobito pasa i mačaka.
Pritom će biti nužna suradnja nadležnog ministarstva,
komunalnih redara, veterinarskih inspektora, veterinara,
odgovornih osoba u općinama, gradovima i županijama, udruga za
zaštitu životinja, institucija i svih građana.
