NET.HR: Kako generalno ocjenjujete ovaj tzv. travanjski paket mjera za gospodarstvo u uvjetima krize zbog koronavirusa? Mnogi poduzetnici su odmah pozitivno ocijenili otpis dijela obaveza, no - ukupno gledajući - mogu li ove mjere spasiti najugroženije tvrtke i gospodarstvo u cjelini?
IVANOV: Vlada je pokazala da suvereno upravlja krizom i da je u okviru mogućih fiskalnih kapaciteta spremna državnim intervencionizmom spriječiti još veći pad BDP-a. No, jasno da mjere nikada ne mogu spasiti sve. Mnogi poduzetnici će nestati s tržišta - dijelom zato što će ova kriza donijeti bitne promjene u našem životu i poslovanju u budućnosti, a dijelom zato što će se razmjeri krize još dugo osjećati kad završi zdravstvena kriza. Nažalost za njih i njihove radnike neće biti dovoljne ni sve subvencije minimalnih plaća i izdataka za doprinose, iako je neupitno da će upravo ta mjera biti najvažnija u očuvanju funkcioniranja hrvatskog gospodarstva u tekućem i budućem razdoblju.
Omogućavanje svim poduzetnicima plaćanje PDV-a prema naplaćenim računima dobra je mjera s aspekta očuvanja tekuće likvidnosti i solventnosti. No, može biti okidač za različite zloporabe sustava, kojih zasigurno već i sada ima praktično u domeni svih mjera koje je vlada donijela, ili za stvaranje neke nove dužničko-vjerovničke krize (još se nismo posve oporavili od krize Agrokora) posebno kada se vratimo na dosadašnji sustav.
Marijana Ivanov za Net.hr je prokomentirala novi paket Vladinih mjera
NET.HR: Premijer je naglasio da su mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta, no, u međuvremenu, tisuće radnika su već dobile otkaze. Je li s ovakvim radikalnijim mjerama trebalo nastupiti odmah? I jesu li i one dovoljno "radikalne"?
IVANOV: Prvotravanjski paket mjera konkretnije je podržao očuvanje likvidnosti i zaposlenosti od prvotnog paketa. Olakšao je opstanak i poslovno planiranje poduzećima koja su pogođena krizom. Kroz subvencioniranje ne samo minimalnih plaća nego i plaćanja doprinosa, trebao bi se smanjiti pritisak u smjeru otpuštanja radnika - i to je svakako jedna od mjera koju je trebalo donijeti odmah na početku.
NET.HR: Što je izostalo u do sada donesenim mjerama? Odnosno, što bi trebao svakako sadržavati "svibanjski paket", ako ga bude?
IVANOV: Trebat će nam ne samo svibanjski nego svakako još jedan travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu, ali i mjera za preraspodjelu javnih rashoda, uključujući i smanjivanje plaća za zaposlene u javnom sektoru, uz posebno definiran privremeni dodatak na plaću u zdravstvu, civilnoj zaštiti i policiji. Jasno je da smanjivanje plaća u javnom sektoru znači i negativne učinke na BDP, ali potrebno je izbjeći prekomjerni rast budžetskog deficita i javnog duga, što znači da bi takve mjere već trebale biti na snazi pri isplati plaća za travanj i ostati na snazi do kraja kalendarske godine.
Sve dosadašnje mjere bile su horizontalnog karaktera, a vrijeme je i za vertikalne mjere, i to ne samo za pomoć turizmu - koji će svakako biti najviše pogođen. Izostale su mjere direktne bespovratne potpore domaćoj industriji, posebno najperspektivnijim poduzećima koja najviše pridonose stvaranju dodane vrijednosti i povećavaju kvalitetu robnog izvoza. Otpis fiskalnih davanja trebalo je linearno definirati proporcionalno visini pada prihoda za sve poduzetnike koji bilježe pad prihoda veći od 20 posto. Ovako smo u situaciji da brojna ugrožena poduzeća s padom prihoda 40 posto neće moći participirati u oslobođenjima, iako je ugrožen njihov opstanak.
Plaćanje PDV-a prema naplaćenim računima svakako će olakšati poslovanje većine poduzetnika, ali to nije neka posebna pomoć izvoznicima koji su svakako u skupini najugroženijih. Novi paket mjera stoga bi trebao biti ciljano usmjeren na bespovratne državne potpore, povoljne programe kreditiranja i stimuliranje vlasničkih ulaganja za potrebe očuvanja solventnosti i jačanja domaće industrije i izvoza. Tim više što u globalnom okruženju brojne države uvelike koriste državni intervencionizam i nacionalne razvojne banke za povećanje konkurentnosti svoje proizvodnje i izvoza, odnosno smanjenje uvozne zavisnosti. Pritom su manje opterećene koliko će zbog toga rasti javni dug i koliko će primarnog novca poslužiti za njegovo financiranje. To zasigurno nije prekomjerno dostupna opcija za hrvatsku fiskalnu i monetarnu politiku zbog ovisnosti o stabilnosti tečaja, ali svejedno i taj potencijal trebamo koristiti.
NET.HR: Ministar zdravstva Vili Beroš je izjavio da će više građana stradati od koronavirusa nego od gospodarskih problema. Je li to podcjenjivanje ili nerazumijevanje stvarnih gospodarskih problema u kojima se našla Hrvatska?
IVANOV: Vladin paket mjera sigurno nije dostatan za financiranje svih gubitaka koji trenutačno prolazi poslovni sektor u većini djelatnosti – neovisno je li orijentiran na domaće ili prije svega inozemno tržite. Međutim, ne bi podcijenila pozitivan utjecaj vladinih dva paketa mjera u suzbijanju gospodarske krize i vjerujem da će konkretnih i radikalnijih mjera biti u nastavku.
Subvencioniranje isplate tzv. minimalca održat će prihode i potrošnju značajnog dijela stanovništva, čime su smanjeni negativni učinci pada potrošnje kućanstva kao najvažnije komponente formiranja BDP-a, a olakšano je i poslovanje brojnih izvozno orijentiranih poduzeća. Dio poduzeća ipak može računati na otpis fiskalnih davanja. Osim toga, i dalje smo u stanju financirati i zdravstveni sustav, kao i mirovinski sustav. Stoga mislim da je ministar Beroš govorio u kontekstu ukupne slike.
Vrag u ekonomiji je crn, ali je možda manje crn nego što mislimo i barem ga vidimo. Znamo protiv čega se borimo. Znamo i tko će stradati u većoj ili manjoj mjeri te na koji način se ipak može pomoći gospodarstvu mjerama fiskalne i monetarne politike. Onaj koji hara kao nevidljivi neprijatelj i kojeg svi možemo postati žrtve kroz virusno oboljenje, trenutačne i kasnije fizičke i psihičke posljedice, ipak je puno gori.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
