Nakon što je Hrvatska ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), pri čemu bismo euro najranije mogli uvesti već 2023. godine, sada je najbitnije pokrenuti investicije i gospodarski rast kako bismo se približili europodručju.
Središnji paritet hrvatske kune utvrđen je na 7,53450 kuna za jedan euro, što je aktualni tržišni tečaj. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekla je za Novi list kako misli da je paritetni tečaj dobro odabran, jer je u skladu s tržišnim kretanjima, a i povijesno odražava 20-godišnji prosjek kretanja tečaja kune prema euru.
"Ovaj je tečaj i nešto viši od tipičnog sezonskog tečaja, kada je kuna obično malo jača nego u ostatku godine. Kako ni ova godina ni ova sezona nisu tipične, sada to nije slučaj, odnosno tečaj je nešto slabiji, čime zapravo odabrana razina tečaja odražava bolje i zimski i ljetni period. Sve to onda olakšava središnjoj banci da tečaj, kao što i nalaže ovaj tečajni mehanizam, lakše održava unutar intervencijskih točaka. Jer, što je paritet više u skladu s tržišnim kretanjima, to je manje potrebe za nekim značajnijim intervencijama, odnosno bitnim trošenjem deviznih rezervi.
Stabilnija kuna
Ivanov upozorava kako je gotovo sigurno da će raspon oscilacija biti puno manji od standardnih plus/minus 15 posto, i zato što je i do sada HNB vodio politiku stabilnog tečaja, ali i zato što u ovom tečajnom mehanizmu središnje banke tečaju obično ne dopuštaju niti da oscilira više 1 posto. "Očekuje se dakle i puni uži raspon oscilacija, odnosno – još stabilnija kuna."
Ipak, kaže da ovaj paritet ne mora biti i konačni tečaj konverzije po kojem će Hrvatska kunu naposlijetku i zamijeniti za euro. "Ovo je predloženi ravnotežni tečaj, no ako bi se vidjelo da postoje značajniji tržišni pritisci u smjeru aprecijacije, onda bi se konverzijski tečaj mogao i revidirati na niže, kao što je primjerice bio slučaj u Slovačkoj, gdje je paritet u ERM2, pokazalo se, bio podcijenjen, te je naknadno korigiran", rekla je te dodala da je stabilnost cijena i dalje temeljni cilj HNB-a.
Manji rizik kod kredita u eurima
Ako bi došlo do jačih oscilacija, Ivanov kaže da bi priskočio ECB. "Za hrvatske građane koji otplaćuju kredite uz valutnu klauzulu u eurima to što smo ušli u europski tečajni mehanizam znači da će im valutni rizik biti još manji jer će se središnja banka nastojati držati vrlo uskog raspona tečaja. Dakle, njihove mjesečne rate biti će još manje podložne promjenama.
Osim toga, i kamatne stope će nastaviti konvergirati prema prosjeku europodručja, što uz sadašnje trendove znači da bi mogle dalje nastaviti padati. Za izvoznike je i bolje da je paritet postavljen nešto više, dok je za dužnike s klauzulom u eurima, pa i samu državu koja otplaćuje dug nominiran u stranoj valuti, ova razina pariteta nešto nepovoljnija, no govorimo o minimalnim razlikama, koje su u skladu s tržišnim kretanjima, pa onda i primjerenije trenutku", ističe Ivanov.
Tvrdi da smo sada manje izloženi riziku većih gospodarskih poremećaja. U slučaju izbijanja neke financijske krize, u pomoć bi priskočila Europska središnja banka. Vezano za ulazak u bankovnu uniju, u slučaju nekog poremećaja u sistemski važnim bankama, aktivirao bi se sanacijski mehanizam ECB-a, nabraja Ivanov.
Jednokratni cjenovni udar
Ivanov kaže i da je moguć jednokratni cjenovni udar prilikom samog uvođenja eura, ali misli da se to može kontrolirati, odnosno kompenzirati kroz fiskalnu politiku, stopama PDV-a ili trošarinama.
Međutim upozorava da je puno i na potrošačima koji bi trebali pratiti cijene, koje će i prije ulaksa u eurozonu i neposredno nakon, biti izražene i u kunama i u eurima. Treba sve preračunati i izbjegavati one koji bi na tome htjeti zaraditi, ističe Ivanov.
"Napokon u Hrvatskoj imamo doba razuma, imamo razumne odluke Vlade i razumne ekonomske politike, i fiskalnu i monetarnu, ali i političku stabilnost koja sada omogućava da se dalje radi i nastavi u tom pravcu. Najbitnije je sada potaknuti rast, u pravcu razvoja zelene i digitalne ekonomije, što podupire i EU. ERM2 i bankovna unija su pak jamac daljnje financijske stabilnosti", kaže Ivanov i zaključuje da je optimist.
Vujčić: Građani će još više osjećati pozitivne posljedice
Pozitivne posljedice puta prema tečajnom mehanizmu ERM2 građani su osjećali i prije no smo ušli u taj mehanizam, a sada će ih osjećati i više, na način da su to sve dobre vijesti za tržišta, koja ih nagrađuju većim povjerenjem prema Hrvatskoj, a time i manjim kamatnim stopama, rekao je u ponedjeljak guverner HNB-a Boris Vujčić nakon netom održane sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je, podsjetimo, u petak ušla u ERM2 mehanizam, a ulazimo i u bankovnu uniju.
"Mi se već sada, Ministarstvo financija, zadužujemo povoljnije, a nakon ulaska u ERM2 povećat će se taj pozitivni efekt. Tržišta su svjesna da će nakon ulaska u eurozonu dodatno pasti kamatne stope, odnosno rizik za Hrvatsku, i tržišta će već sada, prije ulaska u eurozonu, povećati potražnju za našim obveznicama, našim dugom, što će smanjivati njegovu cijenu, što će se onda prevaliti i na građane koji su već i vidjeli značajan pad kamatnih stopa za kredite", objasnio je Vujčić. Na jesen, kaže, donijet ćemo i Nacionalni plan zamjene kune eurom koji će definirati niz potrošačkim pitanja oko konverzije.
Bez referenduma: Samim ulaskom u EU, preuzeli smo i euro
Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je, pak, kako su dvije godine dovoljno dugo razdoblje da ispunimo konvergencijske kriterije i fiskalna pravila koja su, obzirom na okolnosti, ove godine pod privremenom suspenzijom, no već iduće će se, kaže, nastojati nastaviti silazne putanje duga i deficita. Na pitanje očekuje li da će biti zahtjeva za referendum za uvođenje eura, Marić veli da je referendum kod ulaska u EU bio taj koji je pokrio sve.
"Samim ulaskom u EU, mi smo preuzeli euro, samo je pitanje vremenskog okvira. No, nas sve ovo skupa obvezuje da građanima omogućimo maksimalnu informiranosti, odnosno da građani dobiju odgovore na sva moguća pitanja, i to ćemo svi zajedno činiti", zaključio je Marić.
