Turiste i kupače posljednjih tjedana dočekali su neugodni prizori na plažama diljem Istre. Morem se širi smećkasta sluz, koja neopisivo podsjeća na otpad.
Iako među mnogima izaziva nelagodu, zbog koje bi mogli otići s plaže, ta sluz nema veze sa zagađenjem. Riječ je o cvjetanju mora, zanimljivom prirodnom fenomenu koji nije neobična pojava.
O fenomenu smo razgovarali s Danielom Marić Pfannkuchen iz rovinjskog Centra za istraživanje mora. Marić Pfannkuchen navodi da je cvjetanje mora normalna koja se događa u našim krajevima. Međutim, rijetko kad se javlja s ovakvim intenzitetom.
"Zadnji put cvjetanje mora s formiranjem sluzavih nakupina zabilježili smo prije dvadesetak godina. Od tada fenomen nije bio ovako intenzivan. Sluzave nakupine nastaju djelovanjem fitoplanktona koji pod određenim uvjetima proizvode i izlučuje veliku količinu organske tvari. Točni pokretači i mehanizmi nastanka sluzavih nakupina još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni", objašnjava Marić Pfannkuchen.
Marić Pfannkuchen ističe da cvjetanju mora na našem području pridonosi pojačani utjecaj rijeke Po. Taj je utjecaj zabilježen mjerenjima na oceanografskih plutačama ispred Rovinja, kaže.
"Ovog je proljeća izmjeren rekordno niski salinitet. Stabilni vremenski uvjeti, brzi porast temperature mora u kasnu zimu ili rano proljeće, izraženi gradijenti saliniteta i temperature, dosta padalina, koje moru donose i puno hranjivih soli, pogoduju procesima povećanja broja stanica fitoplanktona. Trenutno cvjetanje mora ove godine obuhvatilo je cijeli sjeverni Jadran od talijanske do hrvatske obale, a bilježi se i rasprostranjenost nakupina, koje nose morske struje i vjetar", napominje Marić Pfannkuchen.
U sklopu nacionalnog monitoring programa uzimaju se uzorci na brojnim postajama duž obale Istre i u Kvarneru. U njima analiziraju temperatura, salinitet, hranjive soli, klorofil, otopljenu i partikularnu organska tvar, sastav i brojnost fitoplanktonske zajednice te još neki parametri koji su propisani legislativom.
"Budući da se ovdje radi o zanimljivom fenomenu i nama znanstvenicima od početka cvjetanja mora znanstvenici iz Centra za istraživanje mora u Rovinju skupljaju uzorke povećanim intenzitetom i analiziraju različitim metodama od klasične analize fitoplanktonske zajednice na svjetlosnom mikroskopu, molekularnih metoda do brojanja stanica protočnim citometrima koji nam omogućuju bržu obradu većeg broja uzoraka te se nadamo nekim novim spoznajama", kaže Marić Pfannkuchen.
Hiperprodukcija sluzavih nakupina nije novost u sjevernom Jadranu. Prvi zapisi potječu još iz 18. stoljeća, a intenzivnija istraživanja fenomena počela su 1988. godine.
Marić Pfannkuchen ističe - određivanje i sastava fitoplanktonske zajednice na protočnom citometru radi se svaki dan od početka fenomena i zaključuje: "Sluzave nakupine nisu štetne za kupače".
POGLEDAJTE VIDEO: Unatoč upozorenjima ljudi se i dalje kupaju na plaži u koju su iscurile fekalije
