U srijedu je Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio ovogodišnju ljestvicu globalne konkurentnosti na kojoj je Hrvatska zauzela 68. mjesto od 140 zemalja i najlošije je rangirana članica Europske unije. Hrvatska je, doduše, popravila rejting u odnosu na prošlogodišnje izvješće kada je zauzela 74. mjesto no to se pripisuje činjenici da je ove godine promijenjena metodologija istraživanja.
Samo izvješće obuhvaća niz kategorija, a jedno od najbolnijih za Hrvatsku je iznimno loš plasman u kategoriji javnog sektora gdje smo tek na 128. mjestu od 140 gospodarstava koji čine 99 posto svjetskog BDP-a. Lošije od Hrvatske po učinkovitosti javnog sektora su Salvador, Nikaragva, Haiti, Bolivija, Angola, Zimbabve, Čad, Bosna i Hercegovina, DR Kongo, Mauritanija, Jemen i na samome dnu - Venezuela.
Na vrhu ljestvice u javnom sektoru nalaze se Singapur s 86,1 od mogućih 100 bodova, drugi je SAD (81,3 bodova), a treća Finska (77,6). Hrvatska ima 32,1 bodova.
Na pitanja odgovarala 81 osoba iz poslovnog sektora
Većina će se složiti da je javni sektor u Hrvatskoj jedna od neuralgičnih točaka, no je li uistinu toliko loš da nas prikucava na dno svjetske ljestvice, upitali smo doc.dr.sc. Anamariju Musu s Pravnog fakulteta u Zagrebu, stručnjakinju za javnu upravu i bivšu (prvu) nacionalnu povjerenicu za informiranje. Ona ističe da problema u javnoj upravi svakako ima, ali da ovako loša pozicija Hrvatske u izvješću Svjetskog ekonomskog foruma nije realna i da umnogome ima veze s metodologijom dobivanja rezultata.
"I ja sam šokirana tim rezultatom u izvješću. Mislim da sva ta mjerenja uvijek imaju metodoloških problema. Koliko znam, mjeri se putem ekspertnih upitnika odnosno istraživanja. Većinu odgovora u cjelokupnom istraživanju davali su ljudi iz hrvatskog business sektora, a o javnom sektoru bilo je desetak pitanja na koje je odgovarala 81 osoba. Ti podaci se, dakle, temelje na odgovorima 81 osobe iz poslovnog sektora. Sada sami procijenite koliko to može biti realno", kazala je doc.dr.sc. Musa za Net.hr.
NAJKORUMPIRANIJE ZEMLJE SVIJETA: Afrika i Bliski istok ipak su gori od Hrvatske, što nam nije neka utjeha
'Ocjena je prilično subjektivna, ali i takva puno govori'
Istraživanje se, napominje ona, nije temeljilo na nekim egzaktnim pokazateljima pa je i konačna ocjena prilično subjektivna. "Međutim, i ta subjektivna ocjena nešto govori. Mislim da hrvatski javni sektor doista nije 128. na svijetu. Slažem se da nije dobar, ali sigurno nije ni toliko loš. Pogledajte samo koje su zemlje lošije od Hrvatske. Mislim da to jednostavno nije moguće", smatra doc.dr.sc. Musa.
Musa smatra da kod mjerenja u istraživanjima poput ovog WEF-ovog o globalnoj konkurentnosti postoji niz problema koji stvaraju zabludu.
"Riječ je o kompozitnim indeksima koji kombiniraju više podataka i ima dosta subjektivnosti. Evo, po transparentnosti smo 127. na svijetu, a ja vam kao bivša povjerenica za informiranje odgovorno tvrdim da je to apsolutno nemoguće jer imamo jedan od najboljih zakona na svijetu (Zakon o pravu na pristup informacijama, nap.a.) i jednu od najjačih institucija na svijetu.
Dakle, nemoguće da je baš tako. U tom dijelu oko transparentnosti pitanje je bilo "Koliko su ljudi upoznati s vladinim politikama?" i onda nas to jedno pitanje svrstava na nisko mjesto. A imamo, recimo, portal e-savjetovanja i po tome smo po klasifikaciji Ujedinjenih naroda među deset najboljih u svijetu, a to se u ovom istraživanju uopće ne vidi", ističe doc.sr.sc. Musa.
doc.dr.sc. Anamarija Musa (foto: Patrik Macek/PIXSELL)
'Reforma javne uprave odgađa se već 20 godina'
Teško je, kaže Musa, uzimati zdravo za gotovo zaključke dobivene iz odgovora 81 osobe. Ipak, to sve ne znači da je stanje u javnom sektoru dobro. "Izvješće ukazuje da postoje problemi javnog sektora koje bi Vlada trebala staviti na dnevni red jer se reforma javne uprave i javnog sektora odgađa već 20 godina.
To je nedvojbeno i svi mi, kao građani, osjećamo da su pomaci prespori i da se nedovoljno radi na tome da javni sektor doista bude servis građana. U nekim dijelovima javna uprava je prilično učinkovita, recimo kada treba naplatiti porez i slično, ali ne stojimo dobro kada je u pitanju funkcioniranje pravosuđa", smatra doc.dr.sc. Musa.
Rezultat ovog istraživanja, napominje, ne može se gledati jednoznačno, samo prema jednom indikatoru poput javne uprave.
"Uzmemo li u obzir da su prvih 36 država na ovoj ljestvici one najrazvijenije, mi spadamo u grupu drugih dvadeset, dakle one tranzicijske tako da općenito gledajući rezultat ovog istraživanja nije katastrofa po Hrvatsku. Ako smo 128. po javnom sektoru, u nekim drugim stvarima smo među prvih dvadeset, inače ne bismo bili na 68. mjestu", zaključila je doc.sr.sc. Anamarija Musa.
