Novi Remetinečki rotor u Zagrebu konačno je dovršen i otvoren za sav promet. Međutim, prometni stručnjak Željko Marušić piše za Autoportal kako je novi rotor sa semaforima “drveno željezo” te da "golema ulaganja novca građana, s izravnim i neizravnim troškovima blizu 350 milijuna kuna, neće dati ni približno očekivane efekte". Pritom je naveo i obrazložio četiri razloga.
"1. Remetinečki rotor je najopterećenije prometno čvorište i prometna lokacija u Hrvatskoj, sa 100.000 vozila dnevno u vršnim opterećenjima. Stoga je bio pogrešan pristup povećanje njegove propusne moći, jer se time generiraju slijedne gužve, posebice na raskrižju Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca te T-čvorištu na spojnici Jadranskog mosta prema Savskoj i Horvaćanskoj cesti.
2. Trebalo je izmjestiti barem trećinu prometa, a za to postoji gotovo idealno, prioritetno rješenje: izgradnja Jarunskog mosta, na spojnici Petrovaradinska ulica – Blato, što Zagrebu donosi i ostale sinergijske koristi (povećanje funkcionalnosti budućeg Sveučilišnog bolničkog centra i ‘izvlačenje’ velikog dijela bolničkih kapaciteta iz centra, što će dodatno doprinijeti smanjenju gužvi). Teorijom progresivnog djelovanja količine prometa na gužve, time bi se one na Remetinečkom rotoru svele u prihvatljive okvire te bi bila dovoljna signalizacijska i regulacijska unapređenja dosadašnjeg rotora.
Napuhana cijena?
3. Svaki rotor sa semaforima svojevrsno je ‘drveno željezo’, jer je rotor, odnosno kružno raskrižje osmišljeno da semafori nisu potrebni. Semaforizirani rotori se koriste samo u slučaju golemih i brojnih presijecanja prometnih pravaca, kad nije moguće rasterećenje premosnicama u okruženju, kao što je moguće u Zagrebu, primjerice na desecima preopterećenih kružnih tokova u Njemačkoj (Frankfurtu, Münchenu…)
4. Po ‘napuhanoj’ cijeni rekonstrukcije Remetinečkog rotora mogle su se u Zagrebu riješiti dvije nužne prometne premosnice, koje bi riješile prometno ‘predinfarktno stanje’ i polučile, doslovce, deseterostruko veći efekt: Jarunski most i spojnica na pravcu Avenija Gojka Šuška – Mandlaova, denivelirano s Branimirovom preko Borongaja i Čavićeve prema Domovinskom mostu. S te dvije premosnice riješile bi se gužve u području Remetinečkog rotora, Horvaćanske, Savske, Vukovarske, Heinzlove, Branimirove, riješila bi se prometna izolacija Borongaja", zaključuje Marušić.
Grad Zagreb: Potrebno je vrijeme prilagodbe
O svemu se u ponedjeljak poslijepodne oglasio i Grad Zagreb koji u priopćenju navodi:
"Povodom medijskih upita vezanih za puštanje rotora Remetinec u promet, obavještavamo Vas da je temeljem ishođene građevinske dozvole, izvođenje projekta bilo potrebno definirati kroz dvije uporabne cjeline.
U skladu s navedenim, u nedjelju u jutarnjim satima je provedeno puštanje u promet prve uporabne cjeline koja obuhvaća cestovne prometnice na rekonstruiranom rotoru, izvedene tunelske podvožnjake i sve pristupne cestovne pravce iz Remetinečke ceste, Dubrovačke avenije, Jadranske avenije i Jadranskog mosta.
Kretanje prometnih tokova u zoni obuhvata rotora se kontinuirano prati.
Određena čekanja u zoni obuhvata rotora rezultat su promjena prometnih tokova koje su se u posljednjih godinu dana dogodile u zoni obuhvata (promijenjene navike kretanja vozila zbog privremene regulacije prometa).
Terenskim promatranjem u jutarnjem vršnom opterećenju utvrđeno je da većina vozila za lijeva skretanja koristi isključivo lijevi prometni trak, dok je propusna moć desne prometne trake neiskorištena.
Sukladno navedenom, tijekom današnjeg dana poduzet će se slijedeće aktivnosti:
- preprogramiranje semaforskog programa u jutarnjem vršnom periodu: zapadnom privozu se povećavana propusna moć za 34 %. Ova promjena je moguća bez bitnog narušavanja propusne moći ostalih kretanja, s obzirom na očekivano bolje korištenje svih prometnih trakova u prstenu kružnog toka;
- preprogramiranje semaforskog programa u jutarnjem vršnom periodu: jutarnje iskustvo odmah se aplicira za poslijepodnevnu situaciju, kako bi se povećala propusna moć sjevernog privoza za 17 % (povratak iz Grada prema Novom Zagrebu i Remetincu) te zapadnog privoza za 11 %;
- ispitivanje video-senzora je pokazalo da isti rade kvalitetno i pouzdano u uvjetima složenih vođenja prometnih tokova, pa će raskrižje raditi ovisno o prometu 24/7.
S obzirom na navedeno, izvršeno je usklađenje signalnog plana rada raskrižja te će se, u slučaju daljnjih potreba, isto pravovremeno izvršiti.
Europska praksa za ovako složene projekte zahtijeva vrijeme prilagodbe i podešavanja svih prometnih parametara u vremenu od 30 do 60 dana. Period do završetka radova iskoristit će se za podešavanja i vrijeme prilagodbe i učenja svih sudionika u prometu Grada Zagreba.
Dovršetak druge uporabne cjeline je planiran do početka svibnja ove godine", stoji u priopćenju grada koje potpisuje pročelnik dr. sc. Dinko Bilić.
