Ivan Ergović, predsjednik uprave Nexe grupe, član Vijeća i Savjeta HUP-a, rekao je danas za N1 da se ne slaže u potpunosti da se, kad je Zagreb posrijedi, cijelu jednu godinu nakon potresa nije radilo ništa. “Mislim da se nešto i radilo. Međutim, moramo imati na umu da je dosta poteškoća zato što su to zgrade kod kojih se ne zna tko je vlasnik, ima imovinsko pravnih problema. Ali, da bi se trebalo ubrzati, s time se slažem”, dodao je.
Objasnio zašto smatra da bi u obnovi nakon potresa na Baniji bilo bolje da se primjenjuje tradicionalna gradnja umjesto montažnih objekata. “Često se kaže da bi montažna gradnja mogla puno brže obnoviti ta područja. Međutim, činjenica je da se u godini dana može puno više objekata obnoviti tradicionalnom gradnjom.”
“Tradicijska zidana gradnja, koja uključuje armiranobetonske konstrukcije, ako se gradi po propisima koji važe u EU-u i u Hrvatskoj, sigurna je za potrese znatno veće od ovih koje smo imali u okruženju. Ali ako se ne radi po standardima, dolazi do poteškoća i urušavanja. Imate puno zgrada koje su građene klasičnom gradnjom, s kojih nije pao niti jedan crijep.”
Prilika za dizanje BDP-a?
Na pitanje prijeti li primjerice Zagrebu da obnova potraje i 100 godina, kaže da se ne bi složio s tom tvrdnjom. Ovo su bila područja pripreme”, kazao je Ergović, navodeći između ostalog i to da se prije početka same obnove moralo osnovati Fond za obnovu. “Kako je rekao gospodin Vanđelić, kad sve bude gotovo, kad krene obnova, sve će ići puno brže.”
“Ljudi misle ako je montažna gradnja, da će se prije vratiti u domove. Činjenica je da se kod klasične gradnje može brže obnoviti”, kazao je i dodao da klasična gradnja angažira više stručnjaka i radnika p da "imamo priliku i podići BDP.”
Ergović smatra da pri gradnji montažnih kuća od drveta nije riječ o drvu iz Hrvatske. "(Klasična gradnja) koristi domaće materijale, zapošljava domaće ljude, imamo priliku vratiti ljude u Baniju, mnogi su otišli u inozemstvo”, rekao je i dodao da građevinski sektor nacionalne ekonomije u Hrvatskoj donovi pet posto BDP-a i na njega otpada sedam posto svih zaposlenih u zemlji.
