Zbog rata u Ukrajini čitava se Europa pita otkud će nabaviti naftu i plin i koliko će to koštati. Domaća kućanstva od 1. travnja plaćaju struju skuplju 16 posto, a cijena plina je 10 posto viša. Mnogi stručnjaci tvrde da bi na jesen moglo biti još poskupljenja.
"Nema drame i panike. Ono što je trebalo prijašnjih godina napraviti, jest stupnjevano povećavanje cijene energenata, jer cijene koju plaćaju hrvatski građani, jednog i drugog energenta, su višestruko niže nego što su na burzi. To je dobro za građane, ali je dugoročno neodrživo. Stupnjevano povećavanje, a ne pravljenje drame, je rješenje koje bih preporučio. Isto tako ako tržište bude padalo, treba smanjivati cijene", rekao je za RTL energetski stručnjak Zoran Miliša.
Nismo ovisni o Rusima
Dodao je kako je izgradnjom LNG terminala na Krku definitivno točno da smo među zemljama koje najmanje ovise o ruskom plinu, jer imamo više dobavnih pravaca. Podsjetio je da smo donedavno nabavljali ruski plin iz Slovenije i Mađarske, dok sad imamo kapacitete za opskrbu cijele Hrvatske LNG plinom. Dodao je i da je djelomično točna teza da Europi ne bi trebao ruski plin kad bi Nijemci smanjili grijanje.
"Smanjila bi se potreba za plinom kao energentom, ali to ne bi riješilo problem ovisnosti. To bi riješila zamjena plina za druge energente. Tomu se Hrvatska i Europa odredila, budućnost je zelena i obnovljiva. Tome trebamo težiti, a kako ćemo to napraviti to ovisi o nama", rekao je i ustvrdio da u Hrvatskoj postoji premalo alternativnih izvora energije, poput vjetroparkova i solarnih elektrana, ali da za njihovu gradnju još uvijek nije kasno.
'Hoćemo biti zeleni, ali to ne možemo napraviti odmah'
"Moramo stvoriti preduvjet, to je osnovni dio koji trebamo popraviti. Infrastrukturu treba ubrzati da bi se mogli priključiti solari i vjetar. Tome služi HEP, Fond za oporavak i izgradnju. Novac postoji i trebamo ga iskorištavati. Onog trenutka kada veliki investitori budu mogli i hoće investirati u tako nešto, oni moraju imati mogućnost priključiti se. Kapital postoji. Uz cijene energenta ima više nego zainteresiranih investitora u vjetar i solar koji će nam omogućiti neovisnost", smatra stručnjak.
Fizičar Tonći Tadić nedavno je, pak, ustvrdio da su budućnost energetike nuklearne elektrane. Miliša se s time donekle složio. "Tranzicijski period o kojem nitko ne govori će trajati 10 do 15 godina. Hoćemo biti zeleni, ali to ne možemo napraviti odmah. U tom tranzicijskom periodu nuklearna energija i plin su proglašeni čistim energentima i njih ćemo trebati. Ako bi sada isključili nuklearne elektrane u Europi, ruski plin bi bio minoran problem", ustvrdio je Miliša.
Štedjeti i proizvoditi
Istaknuo je da moramo početi štedjeti, ali i sami proizvoditi energiju. "Ako počnete govoriti o štednji, a ne o načinu kako ćete nešto zaraditi, to je kao da gasite veliki šumski požar vatrogasnim aparatom. Moramo početi štedjeti, ali i proizvoditi sami. Ljudi koji imaju mogućnost ugradnju solarnih elektrana, ugradite ih na krovove, smanjite ovisnost o cijeni energenata u budućnosti. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, ukoliko se ljudi griju na plin ili drva, napravite dizalice topline iz solarnih elektrana i računi se neće prepoloviti nego se smanjiti na 10 ili 20 posto trenutnih. Uz ove cijene energenata koje vidimo i nećemo više u budućnosti viđati, jer će biti višestruko više, povrati se smanjuju na četiri-pet, maksimalno šest godina", zaključio je Miliša.
