Kada uključite grijanje u svome domu, vjerojatno ne razmišljate puno o tome odakle ta energija stiže niti kamo odlazi vaš novac kojim je plaćate. Za milijune Europljana vrlo je vjerojatno da novac kojim plaćaju troškove grijanja većim dijelom odlazi u ratnu blagajnu ruskog predsjednika Vladimir Putina, piše CNN Business.
Rusija je od 1960-ih gradila mrežu plinovoda za dopremu prirodnog plina diljem Europe. Još od tih vremena, Washington upozorava svoje zapadne saveznike da će više ruskog plina učiniti Europljane ranjivijima i ovisnijima o Moskvi. Sada postoje strahovi da bi Kremlj mogao obustaviti isporuku prirodnog plina Europskoj uniji, kao osvetu za njenu potporu Ukrajini koja se, među ostalim, sastoji i od slanja oružja za obranu od ruske invazije.
Na plinu zarađuju 500 milijuna eura dnevno
Od početka rata u Ukrajini prošlo je nešto više od tjedan dana, ali Rusija i dalje pušta plin Europi. No, to predstavlja drugi problem, jer Rusija zarađuje stotine milijuna dolara dnevno od izvoza nafte i plina, potkopavajući time financijske sankcije koje su joj zapadne sile uvele kako bi spriječile financiranje Putinovih ratnih operacija. EU, najveći kupac ruskog plina, sada se suočava s time da je njena potrošnja energije pomogla Putinu da krene u krvavi rat.
Prema europskom think-tanku Bruegel, vrijednost izvoza ruskog prirodnog plina u EU narasla je na 500 milijuna eura dnevno, dok je prije invazije bila oko 200 milijuna eura. Prije napada na Ukrajinu i vrijednost ruskog izvoza nafte u Europu računala se u stotinama milijuna eura dnevno.
Čelnici EU već godinama govore o potrebi smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Poljski premijer Mateusz Morawiecki to je jasno rekao prošlog tjedna: "Mi [Europska unija] kupujemo puno ruskog plina, puno ruske nafte. A predsjednik Putin uzima novac od nas, od Europljana. I to pretvara u agresiju, invaziju."
Čak 40 posto svojih potreba za plinom EU namiruje uvozom iz Rusije. Pojedinačno, Njemačka je najveći ruski kupac - više od polovine svojih potreba za plinom ispunjava uvozom iz Rusije.
Devizne zalihe Moskve su najviše ikad
Rusiji neminovno treba europski novac. Njeni prihodi od nafte i plina u 2021. bili su vrijedni 9,1 bilijun rubalja, odnosno 119 milijardi američkih dolara, što je činilo 36 posto državnog proračuna. Devizne zalihe Moskve iznose 630 milijardi dolara, najviše ikad, što je ogroman ratni fond. No, financijska moć Rusije ozbiljno je ograničena zapadnim sankcijama. Procjenjuje se da je sankcijama "zamrznuta" polovica tog iznosa. Sankcije pogađaju rusko gospodarstvo, ali još uvijek nisu izravno usmjerene na izvoz fosilnih goriva, pa su zapadne vlade zabrinute zbog porasta cijena energije, a time i životnih troškova. U konačnici, žele da barem ruski plin nastavi teći.
S naftom je druga priča. Dok je cijena sirove nafte tipa Brent ovoga petka skočila na gotovo 115 dolara po barelu u petak, ruska nafta tipa Urals ponuđena je na tržištu uz popust od 18 dolara po barelu, što je znak da je neki kupci izbjegavaju. Banke i trgovci strahuju od financijskih sankcija, a brodarske tvrtke i osiguravatelji zabrinuti su zbog rizika za tankere u Crnom moru. Osim toga, Europa može kupiti naftu negdje drugdje. Zamjena ruskog prirodnog plina je teža.
EU ima plan za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu
Zagovornici poduzimanja klimatskih akcija godinama su zagovarali plan za odustajanje od prirodnog plina, koji je snažno fosilno gorivo koje zagrijava planet. Čini se da je bila potreban energetska kriza i krvoproliće u Ukrajini da bi se institucije EU-a konačno pokrenule, piše CNN. Visoka europska predstavica za energetiku Kadri Simson izjavila je u četvrtak da će unija sljedećeg tjedna objaviti svoj plan za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i ubrzanje prihvaćanja obnovljivih izvora energije.
"U konačnici, jedino trajno rješenje je Europski zeleni plan, odnosno prelazak na obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost što je brže tehnički moguće. Dakle, još uvijek smo previše ovisni o uvozu fosilnih goriva", rekla je Simson ovih dana.
Njemačka, koja je imala za cilj stopostotni prelazak na obnovljive izvore energije do 2040. godine zbog rata u Ukrajini je pomaknula taj svoj cilj za pet godina. Ukrajinska kriza je ubrzala i razgovore o tome može li svijet nastaviti koristiti s onoliko energije koliko sada troši. Europa bi trebala biti u mogućnosti zamijeniti dio ruske opskrbe plinom , ali taj prelazak naprosto nije moguć u ovoj sezoni grijanja - rekli su stručnjaci za CNN. Čak i nakon toga, bit će vrlo teško zamijeniti ruski plin u potpunosti.
Kad bi svi domovi smanjili toplinu za samo 1 stupanj...
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol sugerirao je da bi Europljani mogli odbiti svoje termostate kao dio rješenja. Prema planu od 10 točaka usmjerenom na smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, IEA kaže da bi Europska unija mogla uštedjeti 10 milijardi kubnih metara plina, ako bi sve zgrade u EU smanjile toplinu za samo 1 stupanj Celzija. To je otprilike ista količina prirodnog plina koju New York potroši u tri mjeseca ili koliko Mađarska potroši u godinu dana.
"Tražiti takvo što od građana bilo bi posljednje sredstvo", rekao je Ben McWilliams, klimatski i energetski analitičar u agenciji Bruegel. "Ali, tko zna? To je situacija bez presedana. Mogao bih zamisliti svojevrsnu političku kampanju, eurospke čelnike koji građanima govore: "Pomoći će ako na svojim termostatima smanjite temperaturu za jedan stupanj. Mogu vidjeti kako se ljudi ujedinjuju oko toga protiv ruskog plina", rekao je za CNN.
'Ovisnost Europe o plinu dala Putinu resurse za krvavi rat'
Jedan pristup bio bi zamijeniti oko polovice plina iz drugih izvora, rekao je McWilliams. SAD već isporučuju ukapljeni prirodni plin (LNG) Europi, a dužnosnici EU nastoje dogovori isporuku i od Azerbajdžana i Katara. Druga polovica morat će doći od smanjenja potražnje, rekao je McWilliams, posebno dok se Europa priprema za sljedeću zimu.
Teške industrije, poput proizvodnje čelika i kemijske industrije morat će smanjiti svoje poslovanje. Vlasnici kuća koji ulažu u solarne panele i toplinske pumpe mogli bi pomoći u smanjenju pritiska na sustavima grijanja. Tara Connolly, aktivistica međunarodne nevladine organizacije Global Witness koja je specijalizirana za plin, kaže da Europa mora pokrenuti hitni program za izolaciju domova i zamjenu plinskih kotlova toplinskim pumpama te ubrzati prijelaz na obnovljivu energiju.
"Potpuno je jasno da je europska ovisnost o plinu pružila Putinu resurse da se upusti u krvavi pothvat u Ukrajini, istovremeno ometajući odgovor Europe. Ovaj trenutak je pokazao da fosilna goriva ne uništavaju samo klimu, nego doprinose i nestabilnijem i opasnijem svijetu", poručila je Connolly.
