Nalazimo se, kao i ostatak Europe pred teškim ekonomskim trenucima, a Hrvatska je ostala bez ministara financija. Zdravko Marić nakon šest godina odlazi iz jednog od najključnijih hrvatskih resora, a u njegovu užarenu fotelju sjeda Marko Primorac. Sve se to događa tik pred ulazak Hrvatske u eurozonu te u periodu kada se borimo s ogromnom inflacijom koja nam izjeda kućne budžete.
U jeku svih zbivanja, za komentar o rošadama u ministarstvu zamolili smo ekonomskog analitičara dr.sc. Petra Vuškovića, koji je istaknuo da nam dolazi izazovno vrijeme.
"Ostati bez ministra financija je jednako kao da u ratu ostaneš bez svojeg najboljeg generala", kaže nam Vušković na početku razgovora.
"Naša ekonomija je odavno svedena samo na proračunske prihode i rashode te financiranje duga. Vrijeme će pokazati zbog čega smo ostali bez ministra financija. Sada je važno osigurati stabilnost financija", kaže Vušković, dodajući da nam dolazi izazovno vrijeme. Pred novim ministrom bit će neki dosta zahtjevni zadaci. "Novog ministra čeka jačanje inflacije, otvorena pitanja vezana za euro, raspodjela vaučera za gorivo na jesen, pitanja vezana za gubitak spora s MOL-om gdje smo izgubili više od 2 mlrd kuna, uz to aktualni su i recesijski rizici koji svakodnevno kompliciraju javne financije", kaže nam ovaj ekonomski analitičar.
Jedna od gorućih tema uz inflaciju i rast cijena su i nagađanja nekih stručnjaka da bi Hrvatska iduće godine mogla ući u recesiju. Sama ta riječ u javnosti stvara veliku nelagodu, jer svi još pamtimo recesiju koja nas je zadesila 2009. godine, a od koje smo se godinama oporavljali. Na pitanje čeka li nas takav crni scenarij, Vušković smatra da nemamo pravo razmišljati na takav način.
"Kada u medijima spomenete riječ inflacija, na tržištu se poveća inflacija barem za 1%. Tako se stvara inflacijska atmosfera. Jednako tako je i s recesijom. Ukoliko želimo stvoriti recesiju, pišimo o njoj", rezolutan je Vušković, koji kaže da su mnoge poduzetničke, financijske, špekulativne, monetarne odluke povezane s očekivanjima na tržištu, jer tako ekonomija funkcionira.
"Osobno mislim da se pretjeruje kada se najavljuje nova recesija ili stagflacija jer ne postoji niti jedan metrički parametar za takvo što. Likvidnost gospodarstva je dobra, budžetski deficit se smanjuje, potrošnja raste što potvrđuju iznosi fiskaliziranih računa, javni sektor ne kasni s plaćanjem dospjelih potraživanja, dižemo našu konkurentnost tržišta što potvrđuju svjetske komparativne metodologije. Raste i BDP i konačno smo dosegli 70% prosjeka ekonomskog razvoja Europske unije. Dakle, interno jako dobro stojimo", mišljenja je ovaj ekonomski analitičar.
Problem su vanjski rizici
Problem su, kaže nadalje, vanjski rizici na koje nemamo utjecaj. "Sjetimo se krize 2008. godine koja je uzrokovana financijskom krizom kroz hipotekarne kredite, ili krize 2020. kada je pandemija srušila svjetsku ekonomiju", kaže. I danas postoje neki rizici koji bi ekonomiju mogli okrenuti 'ka ponoru', a jedan od njih je, smatra Vušković, zaokret monetarne politike prema dizanju kamatnih stopa.
"Tu ostaje pitanje koliko dizati kamatu stopu, a da ne smanjite ekonomsku aktivnost već samo inflaciju", kaže ovaj stručnjak.
Drugi rizik je, navodi, rat u Ukrajini, jer je pitanje koliko će dugo trajati i hoće li se negdje u svijetu javiti novo žarište. Kao posljednji rizik Vušković navodi ponovno pogoršanu pandemijsku sliku u svijetu. "Dakle, ne možemo sa sigurnošću reći da nova recesija dolazi, ali postoji izvjestan strah od rizika koje ne možemo kontrolirati. Takve rizike možemo samo pratiti i raditi na našim unutarnjim snagama kako bi smanjili utjecaj takvih vanjskih šokova. Za sada nema nikakvog straha i nadam se da će tako ostati", veli nam ovaj stručnjak.
Vuškovića smo zamolili i dan nam pojasni što je uopće recesija i što dovodi do nje. "Ekonomiju možemo promatrati kao sustav ekonomske aktivnosti, a usporavanje ekonomske aktivnosti se zove recesija", objašnjava nam. Recesije se javljaju povremeno i čine karakter ekonomije. Uzroci takvog usporavanja su različiti, a neki uzroci su signifikantniji od drugih.
"Danas se čini rat u Ukrajini, kao i mogućnost širenja takvog rata, najsignifikantnijim uzrokom buduće recesije. Međutim, to može biti i pandemija novog virusa, ili visoke kamatne stope na novac koje bi smanjile ekonomsku aktivnost građana i poduzeća jer bi im krediti bili nedostupniji", kaže VUšković pa dodaje da je sigurno da globalizacija, odnosno međusobna povezanost tržišta i poduzeća čine ozbiljan sistemski rizik. "To je rizik da se ekonomija sruši u rekordnom roku. Eksperimentalno smo mogli vidjeli 2020. godine kako to izgleda", kaže nam.
Pad plaća, rast ovrha,...
Petar Vušković ističe kako Hrvatska nikada nije bila na tako dobrom ekonomskom putu. "Ne želimo recesiju. Moramo raditi na svojim unutarnjim snagama kako bi ojačali i bili što otporniji", smatra ovaj stručnjak.
Nova recesija za građane bi značila rast nezaposlenosti, pad plaća, nemogućnost dizanja kredita, rast ovrha i osobnih bankrota. Makroekonomski gledano to bi značilo pad potrošnje, povećanje budžetskog deficita, povećanje javnog duga te nemogućnost plaćanja dospjelih obveza od strane države. "Ukoliko dođe do recesije to će biti sasvim sigurno iduća godina. Ne vjerujem da bi mogla trajati duže od ove koju smo imali 2020. godinu. Tržište uvijek nađe priliku za oporavak", zaključuje ekonomski analitičar dr.sc.Petar Vušković u razgovoru za Net.hr.
