Ministar zdravlja Siniša Varga prije nekoliko je dana izjavio da se krenulo u izradu novog zakona o zdravstvenoj zaštiti te zakona o zdravstvenom osiguranju, kojima se predlažu brojne promjene u organizaciji i upravljanju zdravstvenim sustavom.
Među promjenama koje Varga najavljuje su jačanje domova zdravlja i novi način upravljanja zdravstvenim ustanovama. Također bi se omogućilo liječenje kod privatnika u Hrvatskoj umjesto u inozemstvu.
HZZO-u bi se omogućilo osnivanje trgovačkih i osiguravajućih društava te kreditnih i financijskih ustanova, čija bi dobit ulazila u sustav javnog zdravstva, a privatnicima osnivanje bolnica koje mogu obavljati više zdravstvenih djelatnosti nego specijalne bolnice.
Na ministrove najave reagirale su udruge pacijenata te Dražen Gorjanski, stručnjak za javno zdravstvo, koji u otvorenom pismu ministru ističe kako je njegova najava promjena u zdravstvu neugodno iznenadila hrvatsku javnost.
Navodi i da će dio predloženih mjera vrlo vjerojatno dovesti do daljnjeg urušavanja javnog zdravstva.
"Podsjećam vas da je postojeći život, kao i svi društveni sustavi – od obitelji do velikih društvenih zajednica – nastao udruživanjem i zajedništvom, dakle na načelima upravo suprotnim vašim prijedlozima. Ne samo zdravstvo, nego se ni bilo koji sustav ne može razgrađivati u sve manje dijelove, a da pri tome zadrži prijašnja svojstva. Rastavimo li jedan brak, nećemo dobiti dva mala braka, nego dvoje nesretnih ljudi; prerežemo li slona na pola, nećemo dobiti dva mala slona, nego jednog mrtvog slona", kaže Gorjanski.
On upozorava kako uvođenje zarađivanja i novčanog vrednovanja rada izobličava motive i ciljeve javnog zdravstva.
"Težnja za zaradom pretvara bolesnike u izvor zarađivanja, a liječnike u menadžere koji na boli i patnji svojih bolesnika trebaju što više zaraditi. Takve su nove uloge suprotne ne samo medicinskoj etici nego i zdravom razumu – teško da bi uravnotežen čovjek zarađivao na bolesnima i nemoćnima. Možda niste svjesni, ali će vaše mjere pretvoriti Hrvatsku u nazadnu i neciviliziranu zemlju. Ni jedno se društvo ne može uistinu nazivati civiliziranim ako je bolesniku uskraćena medicinska pomoć zbog nedostatka sredstava", navodi Gorjanski u Glasu Slavonije.
Čisti outsourcing
"Dakle, domovima zdravlja ostaju psihijatrija, rodilišta, stacionari, rendgeni i laboratoriji, odnosno ona djelatnost koja sada u ovom sustavu spada pod prateću službu. To je čisti primjer outsourcinga, odnosno DZ će u budućnosti biti prateća služba koncesioniranoj (privatiziranoj) primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer gubimo primarnu djelatnost", rekao je za Slobodnu Dalmaciju dr. Dragomir Petric, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, nakon sudjelovanja na Savjetovanju o temi Aktualne financijske i strukturne promjene u sustavu zdravstva, koje je u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu održano u Opatiji.
U budućnosti nas, dakle, čeka u potpunosti izmijenjena primarna zdravstvena zaštita, odnosno potpuni novi sustav i ustroj domova zdravlja, po kojemu je Hrvatska dugi niz godina bila prepoznavana u svijetu.
"Javno zdravstvo nestaje onakvo kakvo postoji tko zna koliko desetljeća. Oni iz Ministarstva zdravlja ovim prijedlogom zakona žele privatizirati sve ono što valja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a domovima zdravlja ostaviti ili dati ono što nitko neće. Tko će financirati taj novi sustav, odnosno ono što ostaje domovima zdravlja, to nitko u Opatiji nije rekao, valjda još ne znaju. No, u novi nacrt zakona unijeli su kao obavezno da DZ moraju organizirati rad u onim područjima gdje rijetko tko želi raditi. Tako ćemo, na primjer, mi u DZ SD županije morati organizirati rad u Slivnu ili na Visu, gdje ni jedan liječnik zasigurno neće ići u koncesiju, jer se tamo malo kome radi. Ravnatelji domova zdravlja gube sve mehanizme uz pomoć kojih su do sada mogli 'prisiliti' nekog liječnika da ode raditi na neatraktivna područja", kaže dr. Petric.
Ravnatelji na nogama
Svi ravnatelji domova zdravlja u Hrvatskoj "digli su se na noge" na savjetovanju u Opatiji i stali u obranu postojećeg sustava.
"Od predlagača novog zakona moglo se čuti kako liječnici koncesionari rade bolje nego liječnici zaposlenici domova zdravlja. Stav svih ravnatelja domova zdravlja u Hrvatskoj, koji su bili u Opatiji, jest da to nije istina. Jedina je istina da koncesionari bolje vode evidenciju onoga što su uradili, kako bi im bilo plaćeno, jer je razlika u plaćanju. Pače, da nema zaposlenika domova zdravlja, u mnogim malim mjestima ne bi bilo dežurstva subotama, nedjeljama i blagdanima, jer koncesionare nitko ni sada ne može natjerati da dežuraju", rekao je dr. Petric.
