Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac i doc. dr. sc. Irena Majstorović s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Splitu te prof. dr. sc. Nenad Hlača s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci smatrali su svojom profesionalnom i moralnom dužnošću osvrnuti se na predloženi nacrt zakona koji, kako kažu, ''u ovakvom obliku nije smio ići u javnu raspravu jer je nedorađen''.
''Postojeći Obiteljski zakon trebalo je samo poboljšati, a nipošto ulaziti u posao kojem ovaj predlagatelj nije dorastao. Konfuzija koju bi ovakav zakon izazvao samo bi potpirila vatru o navodno nesposobnim sucima i nevještim odvjetnicima, a u stvarnosti bi zakonodavac svoju nesposobnost prebacio na izvršnu vlast i pravosuđe'', napisali su stručnjaci u pismu Ministarstvu kao zakonodavcu, Saboru RH i ostalim institucijama, piše Novi list.
Imamo zakon u kojem se ne zna što je pisac htio reći, osim što je htio ostaviti svoj autogram
''Predloženi nacrt vrvi nomotehničkim pogreškama, pravnim nelogičnostima i apsurdnim nepoznavanjem značenja i dosega pojedinih obiteljskopravnih instituta i njihovog međuodnosa. Cilj zakonodavca moraju biti jasni i jednostavni propisi. U ovome slučaju, što god se moglo – zakompliciralo se, štogod je bilo moguće mijenjati – mijenjalo se, štogod se autorima uratka nije dopalo – izbacilo se'', napisali su u u oštrom pismu te dodali da ''imamo nacrt zakona u kojem se ne zna što je pisac htio reći, osim što je htio ostaviti svoj autogram.''
