Energetski stručnjak Igor Dekanić ocijenio je u petak za Hinu da su vladine energetske mjere za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena dobro pogođene s obzirom na okolnosti, a Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb smatra da je ukupni Vladin paket trebao biti bolje ciljan.
Vladine energetske mjere oblikovane su "dovoljno dobro" i slične su kao u europskim zemljama, kaže Dekanić i dodaje da su "moguća reakcija", a da se do kraja ne suspendira tržište i ne pretjera s državnim intervencionizmom. "Suspenzija tržišta je značajna, ali i kriza je takva", kaže Dekanić, uspoređujući aktualnu energetsku krizu s globalnom naftnom krizom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. "Reakcija je u skladu s krizom i u osnovi primjerena", smatra Dekanić.
Podržava i najavu de facto zabrane izvoza domaćega plina. Ocjenjuje da je to "rješenje u nuždi dok kriza traje", na što država ima pravo sve dok traje rat u Ukrajini koji krizu generira. "To je razumna mjera kojoj bi mogle pribjeći i druge zemlje", ističe.
Komentirajući inicijativu za ograničavanje veleprodajne cijene plina kojoj se zajedno s još nekim zemljama priklonila Hrvatska unutar europskih rasprava o načinima suzbijanja krize, kaže da je riječ o "lijepoj namjeri", ali da takvo što nikada nije funkcioniralo u tržišnoj privredi.
Dekanić ocjenjuje da Hrvatska uoči sezone povećane potrošnje plina "stoji dobro i relativno pripravno" te da ima infrastrukturu kojom može zadovoljiti potražnju i bez uvoza iz Rusije.
Velik hrvatski energetski potencijal po njegovim riječima je geotermalna energija. "Hrvatska tu ima značajan potencijal, a i riječ je o obnovljivim izvorima energije", kaže Dekanić.
Po njegovim riječima, Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje između četvrtine i petine domaće potrošnje plina, a udio domaće proizvodnje nafte u domaćoj potrošnji je oko petine.
Što se tiče Vladine najave uvođenja posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit, odnosno kojima je dobit posebno narasla u vrijeme krize u odnosu na razdoblje prije izvanrednih okolnosti, Dekanić kaže da je također riječ o potezu u nuždi, no da treba vidjeti koga bi taj porez obuhvatio, koja bi bila granica za naplatu i bi li obuhvatio samo energetske ili još neke tvrtke.
Vizek: Vladine mjere opravdane, ali nedovoljno naciljane
Vladin jesenski paket za Hinu je komentirala i pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb Maruška Vizek, koja kaže da je Vladina intervencija opravdana s obzirom na okolnosti, ali smatra da je trebalo bolje ciljati i kod građana i kod gospodarstva, oslanjajući se na pametne politike dostupne u digitalnom dobu, pa bi onda i ukupni trošak možda bio manji od 21 milijardu kuna.
"Bilo bi bolje da su mjere nijansiranije", kaže Vizek i dodaje da bi "Vlada trebala biti u stanju" identificirati najugroženije i ciljano im pomoći. Za primjer navodi da su bogatija kućanstva u pravilu manje energetski intenzivna jer imaju novca za štedljivije aparate, pa pita kome zapravo trebaju subvencije. "Trebalo je bolje naciljati. Ovako imamo horizontalnu mjeru za sve, a nije svim potrebna", kaže Vizek.
Dodaje da je tako i kod poduzeća, jer što su poduzeća veća, to su energetski intenzivnija i izloženija od malih i srednjih, a nisu ni svi gospodarski sektori jednako izloženi energetskoj krizi i povećanju troškova.
Što se tiče regulacije i ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda, Vizek uz ostalo upozorava da su cijene temeljni mehanizam tržišta i da mjere njihova ograničavanja mogu dovesti do smanjenja ponude ili snižavanja kvalitete.
Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.
