Posljednjih dana Hrvatska bilježi pad broja novooboljelih, a Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, kazala je da su razlog tomu efikasne mjere, ali i odgovorno ponašanje građana.
"Brojke koje smo imali ranije nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim, svatko se zapita i krene od toga da da sve od sebe da pomogne u ovoj situaciji. Prokuženost ne može biti razlogom za smanjenje jer ni imunitet nije toliko dugotrajan nakon preboljele bolesti, a ipak se ne radi o toliko velikom udjelu pučanstva", kazala je Pavić Šimetin dodajući da će nove mjere ovisiti o epidemiološkoj situaciji.
Željan Antulov, infektolog u Općoj bolnici Šibenik, prva je osoba cijepljena u Šibensko-kninskoj županiji. Kazao je da nuspojavama nije bilo, osjeća tek bol na mjestu uboda. "Samo dežurstvo tijekom kojeg sam cijepljen nosi više nuspojava od cjepiva. Osjećam se dobro", kazao je Antulov dodajući da je bilo pozitivnih reakcija nakon njegova cijepljenja pred kamerama.
Kazao je kako su se neki dvojili hoće li se cijepiti, ali su rekli da hoće nakon što su ga vidjeli da se cijepi.
"Česta su pitanja je li cjepivo sigurno, ja ih pokušavam uvjeriti da je, to je jedno od najmodernijih cjepiva na tržištu koje ne bi trebalo izazvati nuspojave", dodao je.
U Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" cijepljeno je 78 zdravstvenih djelatnika, a kod petero su registrirane blaže nuspojave u obliku osipa praćenih svrbežom.
Blaže reakcije
Pavić Šimetin je kazala da su u Hrvatskoj zabilježene blaže reakcije na cjepivo - osjećaj slabosti, umor, povišena temperatura, a najčešća nuspojava je bolnost i crvenilo na mjestu uboda.
"Čak i pokoji slučaj vrtoglavice, to su blage nuspojave koje su se pokazale u 3. fazi kliničkog ispitivanja. Teže nešto nije zabilježeno. Kad se uspoređuje sa smrtnošću od covida, i prosječno obolijevanje koje imamo, recimo da oboli 1000 osoba, može se očekivati da 17 osoba prema trenutnoj smrtnošću premine. Ipak je teža sama bolest nego što mogu biti eventualne nuspojave cjepiva", kazala je.
Pero Lučin, imunolog na Sveučilište u Rijeci, kazao je da nema razloga očekivati teže nuspojave. Naglasio je kako treba paziti na alergijske reakcije na pojedine komponente cjepiva, a tu je, kaže, jako važna uloga liječnika opće medicine koji trebaju znati povijest bolesti svakoga pacijenta.
Ozren Polašek, voditelj Centra za globalno zdravlje i pročelnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu, istaknuo je da cjepivo predstavlja jedini alat za borbu protiv bolesti. Pero Lučin je rekao da je u RNA cjepivu sve sintetizirano i da nema ničega što bi moglo upućivati na porijeklo koje bi trebalo povlačiti etička pitanja.
Pavić Šimetin kazala je da će se posebni punktovi organizirati kada se dođe u fazu cijepljenja velikog broja stanovnika.
Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", pak vjeruje da ćemo moći postići procijepljenost od 70 posto.
"Nemamo alternativu u ovome trenutku. Predugo to traje, vjerujem da možemo postići procijepljenost od 70 posto. Procijepljenost ne znači samo po sebi da je dovoljno, bitan je i broj populacije koji postaje imun", zaključio je.
