Istraživanje Vedrana Rechera i Ivice Rubila s Ekonomskog instituta u Zagrebu pokazalo je usku povezanost između turizma i kriminala. Njihov rad "More Tourism, More Crime: Evidence from Croatia" ("Više turizma, više kriminala: Dokazi iz Hrvatske") objavljen je u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Social Indicators Research, piše Novac.hr.

U objavljenom radu stoji da je jedan posto rasta turističkih noćenja, povezan je s 0,34 posto povećanja imovinskog kriminala. Imovinski kriminal (eng. property crime) o kojem pišu Recher i Rubil podrazumijeva zbroj sitnih krađa (eng. thefts), pljački (eng. larcenies) i provala (eng. robberies). Ukratko: kada raste jedno, raste i drugo, odnosno, turistička aktivnost povećava broj imovinskih delikata.

Turistički doprinosi rastu kriminala

Autorima je u posebnom fokusu prostor što je iziskivalo praćenje turističkih noćenja i prijavljenih slučajeva pljački, džeparenja i provala u obalnim, ali i kontinentalnim županijama kao i u Gradu Zagrebu. Veza između porasta turizma i kriminala znatno je izražena u morskim županijama jer Hrvatska ondje bilježi najveći broj turista. Manje je takvih slučajeva zabilježeno u kontinentalnim dijelovima, no veza između rasta kriminaliteta i turizma prisutna je u cijeloj Lijepoj našoj.

Dvojica stručnjaka pojašnjavaju da se na temelju dobivenih rezultata govoriti o direktno uzročno posljedičnoj vezi u smislu da rast turizma uzrokuje porast kriminala. Međutim, pišu da su rezultati relevantni. Sugeriraju da turistički rast doprinosi porastu kriminala i rezultati nisu nimalo trivijalni, kažu u svojoj analizi. "Prihvatimo li da čvrsta veza između turizma i kriminala koju smo utvrdili predstavlja dokaz za više turizma dovodi i do više kriminala, ova analiza je i strateški relevantna", piše u članku.

Rješenje se krije u boljem razmještaju policijskih službenika tijekom cijele godine?

Recher i Rubil predlažu nekoliko rješenja tog problema. Jedan od njih je bolji razmještaj policijskih službenika tijekom godine po različitim županijama, naravno, ovisno o njihovoj turističkoj posjećenosti. No, oni se ograđuju i kažu da nemaju konkretne podatke. Predlažu i informiranje turista o najčešćim vrstama kriminala kako bi se umanjila šansa da budu opljačkani. To se posebno odnosi na često napučena mjesta poput željezničkih i autobusnih kolodvora kao i zračnih luka.

Autori istraživanja smatraju da ako nadležne institucije ne odgovore na vrijeme na ovakve pokazatelje s konkretnim mjerama, rast turizma mogao bi prouzročiti negativne društvene učinke. Neki od njih su rast imovinskog kriminala te smanjenje dobiti od turizma. Isto tako, smatraju da bi porast kriminala mogao potencijalno naštetiti dugoročnoj turističkoj budućnosti Hrvatske.