Stotine tisuća Europljana u srijedu prosvjeduju protiv strogih mjera štednje kojima njihove vlade traže izlaz iz krize. Opći štrajk paralizirao je Španjolsku i Portugal, a prosvjedi se još održavaju u Italiji, Njemačkoj, Grčkoj, Belgiji, Francuskoj i Poljskoj - ukupno u 120 gradova.
Tražeći svoja prava, zadnjih dana u Zagrebu su prosvjedovali policajci, radnici posrnule tvrtke TŽV-Gredelj, Brođani koji se guše su smradu koji dolazi iz susjedne države, no u usporedbi s današnjom "bunom" i masovnim prosvjedima koji mjesecima drmaju Stari kontinent, oni su gotovo beznačajni.
Zašto Hrvatima galopirajući broj nezaposlenih, sve niži životni standard i sve više cijene, posebno hrane i energenata, nisu dovoljan znak za uzbunu i izlazak na ulicu? Na ovo pitanje odgovor smo potražili kod stručnjaka.
Preživljavanje na 'sivi' način
Psihologinja Mirjana Krizmanić ocjenjuje da u Hrvatskoj nema masovnih prosvjeda jer su građani pasivni.
"Hrvati su totalno pasivni. Mi smo zaista pasivan i komotan narod. Puno je razloga zašto je tako, a najveći je uzrok što je zemlja premrežena korupcijom. Ljudi žive tako da se snalaze na razne načine, a toga nema ili ima u puno manjoj mjeri u zemljama u kojima se danas prosvjeduje. Ljudi su kod nas pasivni jer preživljavaju na 'sivi' način", kaže Krizmanić.
Za razliku od ugledne psihologije Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i član našeg Stručnog tima , smatra da Hrvati nisu pasivni, već da jednostavno nemaju naviku izići na ulicu i prosvjedovati, a što je u nekim zapadnim europskim zemljama stoljetna tradicija.
Despotsko vladanje
"Hrvatski građani su utonuli u rezignaciju i sve manje vjeruju da vlastitim snagama mogu utjecati na političku volju vladajućih. S druge strane, Vlada izbjegava socijalni dijalog i vlada na despotski način. Nikako da shvate da su izabrani da služe građanima, a ne da se bahate", kaže sindikalni šef.
Na naše pitanje zašto Hrvatska nije danas među zemljama u kojima stotine tisuća ljudi prosvjeduju, i zašto su općenito izostali masovniji izlasci na ulicu s obzirom na sve težu gospodarsku situaciju zemlji, Sever odgovara da sindikatima treba poprilično vremena da bi se organiziralo izlazak na ulicu velikog broj ljudi. Podsjeća da su središnjice sindikata već ranije najavile veliki prosvjed za početak proljeća, te se, kaže, po tom pitanju radi.
Dokazujući da u da Hrvatskoj bez sustavne organizacije nema velikih radničkih marševa, naš sugovornik navodi ranija iskustva. Tako se, zaključuje, dugo pripremao i veliki prosvjed koji je u organizaciji pet sindikalnih središnjica održan u travnju 2008. na zagrebačkom Trgu bana Jelačića.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
