U ovoj sezoni imamo puno više invazivnih streptokoknih infekcija, ne samo u odnosu na pandemijske godine kada se to očekivalo zbog uvedenih epidemioloških mjera, odnosno jače osobne zaštite, nego i u odnosu na vrijeme prije korone.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od početka rujna prošle godine do sredine siječnja zabilježena su 3502 oboljela od streptokokne angine i 965 od šarlaha, a od invazivnih streptokoknih bolesti, koje podrazumijevaju sepsu i meningitis, oboljelo je čak 15 osoba, od kojih su četiri umrle i te se brojke iz dana u dan povećavaju.
Četvero preminulih bili su u dobi od 36 do 65 godina, dvoje mlađih i pritom prethodno potpuno zdravi.
'Jako se brzo razvija u tešku bolest'
Dvoje je preminulo u roku prva 24 sata od prijma u bolnicu. Među 15 slučajeva invanzivnog streptokoka je i dvoje djece školske dobi. Četvero preminulih je živjelo u različitim sredinama.
Dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za 24sata objašnjava kako je riječ o komplikaciji osnovne bolesti - angine ili šarlaha, zbog kojih je pomoć liječnika od prosinca zatražilo oko 6000 osoba - 4500 zbog angine, tisuću i pol zbog šarlaha.
"Među tih šest tisuća je 15 onih koji imaju tešku komplikaciju osnovne bolesti, čija je smrtnost jako visoka. Bakterija se ne zadržava u grlu ili na koži već može zahvatiti moždane ovojnice i izazvati meningitis, ili pak ući u krvotok uzrokujući sepsu, koja onda zahvaća sve organe", pojašnjava Pavić Šimetin.
"Strašno, baš strašno. Dvoje od četvero je preminulo u roku 24 sata od prijma u bolnicu. Streptokok se jako brzo razvija u tešku bolest. Srećom, za veliku većinu zaraženih ostaje na angini ili šarlahu, koji isto nisu lagane bolesti. Tko god ih je imao, zna koliko su teške", kaže liječnica.
Kako se zaštititi?
Što se preventivne zaštite tiče, kaže da kada se streptokok širi u kolektivu, primjerice u razredu, cijeli razred dobije antibiotik kao profilaksu, odnosno preventivu. Oboljeli ne smiju ići u školu, kolektiv, dok ne ozdravi. Streptokok se širi preko kapljica u kašlju.
"HZJZ prati situaciju, poduzima sve što se može, epidemiolozi na terenu rade svoj posao i zasad se ne razmišlja o proglašenju epidemije", kaže Pavić Šimetin.
U Hrvatskoj dosad nije zabilježena tolika eskalacija invazivne streptokokne infekcije.
Simptomi su gubitak apetita i opća slabost, otežano hodanje, promjena boje kože, bol kod gutanja i upala ždrijela, uz visoku temperaturu. Bolest se liječi penicilinskim antibioticima. Jako je važno na vrijeme početi terapiju i uzimati je do kraja. U suprotnom, moguće su komplikacije poput reumatske groznice.
