Od subote, Slovenija na granici s Hrvatskom ponovno uspostavlja nadzor, a razlog tome je sve veći priljev migranata, ali i strah od novog vala terorizma u Europi. Situaciju dodatno komplicira i rat u Izraelu, a zbog svih problema, ali i uspostave graničnog nadzora ne samo u Sloveniji, već i u ostalim europskim zemljama, euroskeptici već dva dana tvrde da je Schengen propao.
Mogu li migracije, terorizam i ostali problemi koji su nas snašli uništiti Europsku uniju kao takvu? O ovoj temi popričali smo s geopolitičkim analitičarem Denisom Avdagićem.
"Da mi je 10 eura svaki puta kada je netko rekao: 'Evo gotova je Europska unija, nema je više“, kaže nam kroz smijeh Avdagić, dodajući da možemo krenuti od trenutka kada je Grčka imala financijske probleme, ali i dalje kada je bilo puno momenata kada su svjetske naslovnice "vrištale“ da je Europska unija u krizi, da je neće više biti te da je pitanje hoće li dočekati sljedeću godinu.
Jedna od tema koja pokreće tu priču su i migracije. "Ovo je Schengen, to nije bit Europske unije kao takve. Mi sada govorimo o Schengenu, naravno govorimo i o sustavu azila, načinu na koji je sve to postavljeno, da su one vanjske zemlje te koje bi trebale podnijeti veći teret, a onda imamo izostanak solidarnosti i tako dalje“, pojašnjava ovaj stručnjak.
"Sve su to stvari koje su vezane uz nekakav unutarnji dijalog unutar EU-u. Nema slaganja, jer stvari nisu jednostavne. Postoje tranzitne, postoje ciljane zemlje. U načelu su stvari vrlo jednostavne, međutim, vrlo su komplicirane s druge strane“, rekao je.
Dodaje da ovo što danas prolazi Europska unija, to su Sjedinjene Američke Države prolazile i prolaze desetljećima. "Na kraju su došle do toga da su počeli dizati zidove. Počelo je to i prije Trumpova mandata da se razumijemo, već u vrijeme administracije Busha mlađeg. Žestoko je krenulo u doba Donalda Trumpa, sada se pokušava uvjetovati i nastavak u sklopu kongresnih problema i prema samom Bidenu. Ali zid kao takav nije ništa riješio“, kaže Avdagić.
Postoje zemlje koje su to nešto efikasnije "riješile" taj problem. "Imamo Australiju koja je kontinent otok pa su stvari malo kompleksnije, odnosno jednostavnije ako želite spriječiti migraciju. Niti obradu ne vrše inače na teritoriju Australije, što je dosta bitno“, dodaje.
Pronalazak kompromisa
Avdagić je mišljenja da će ovo naći nekakav kompromis u nekom momentu kako će se stavovi europskih zemalja i šefova država vlada unutar EU-a približavati. "Mislim da je to sada prilično tu. Niti Njemačka nema više isti stav. S druge strane, ovo što je domena razloga ispred Italije i Slovenije – prvo je Italija Sloveniji odlučila uvesti kontrole, a onda Slovenija Hrvatskoj i Mađarskoj, a granica s Austrijom je već od ranije uspostavljena, znači nije šengenski klasični režim“, kaže.
"Ovo je sada u domeni sigurnosti, ne govori se samo o migracijama već mogućnosti da netko od terorista s Bliskog istoka prođe te granice. To je, sjetit će se svi, bila tema čitavo vrijeme pa i u onom velikom migrantskom valu kada se govorilo hoće li tim putem doći teroristi", rekao je Denis Avdagić.
"U načelu, ništa nije novo, a u principu rekao bih da nema potrebe za takvim pretjerivanjem. Teroristi mogu naći načina za ulazak u zemlju, ne mora baš to biti krijumčarskim putevima. Neki će imati teze da potencijalni teroristi tim putem prolaze, to je naravno već etiketiranje na najjače“, upozorava ovaj stručnjak.
Rekao je da bi države trebale imati i EU u svojoj domeni prava određivanja kako će regulirati migracije, a posebno se to odnosi na ove koje nisu izbjegličke. "A teško da mogu biti izbjegličke ako europska unija sama kao takva ne graniči s ratnim područjima, ali da, ima susjedstvo zemalja koje nisu stabilne“, dodaje.
Što se tiče rasprave o migracijama koja će se uskoro održati u EP-u, Avdagić je mišljenja da će rasprava biti drugačija od onih koje su prethodile , ali teško je govoriti o tomu. „Imamo EP koji je izabran u prošlom ciklusu, slijede nam izbori sljedeće godine. Naravno nešto će ta blizina izbora utjecati na ovu raspravu, ali sastav je takav da drugačije održava realnosti u EU-u. Mislim da će onaj sljedeći sastav, koji će biti izabran sljedeće godine, biti nešto drugačiji u tom smislu“, rekao je.
Avdagić dodaje da EP slabo i inače odražava stavove građana Europske unije i tu ima nekakvih prepreka u razumijevanju. "I to nije jedina institucija. Često se govori da su sve europske institucije dosta odsječene od svojih građana, rezultat tomu je naravno što imamo nacionalne vlade i parlamente, što Europska unija kao takva nije država. To je ipak ključno napomenuti. Ne možemo sve što nam se ne sviđa prebaciti na EU, a što nam se sviđa na nacionalnu političku arenu“, rekao je.
Osim Europskog parlamenta, jako je bitno i ono što će šefovi država i Vlada između sebe komunicirati. "Čini mi se da je u tom smislu došlo do promjene. Ako ništa drugo, možemo gledati da je velika promjena nastupila i u načinu koji se promišlja u Njemačkoj i da su svi svjesni da daljnje migracije ovako kako su funkcionirale do sada nisu moguće jer su ozbiljno uzdrmale političku scenu u Njemačkoj i to je vidljivo na lokalnim izborima“, rekao je.
Ništa nije usporedivo s Europskom unijom
Na pitanje zašto se svi, pa i svjetski mediji, uvijek tako zanose problemima koji potresaju Europsku uniju, Avdagić kaže da je to zato što ne postoji slično tijelo, organizacija, koja ipak ima nešto suvereniteta, a koja okuplja tako veliki broj zemalja kao što je EU.
"Ništa s njom nije usporedivo. Ne možete uspoređivati NATO jer NATO se bavi jednim, možemo reći malim segmentom - pitanjem sigurnosti i obrane. Europska unija obuhvaća i to, ali i brojne druge teme naše svakodnevnice – od energije, socijalnih, migracijskih pitanja i tako dalje“, kaže.
Ona sama po sebi, obuhvaćajući tako veliki broj zemalja, predstavlja praktično minimalno četvrtinu globalne ekonomije, predstavlja veliku većinu europskog kontinenta koji je kao takav svima na svijetu zanimljiv.
"I dalje smo ostali središte stvari, iako odavno nismo najutjecajniji. Utjecaj se u velikoj mjeri preselio na drugu obalu Atlantskog oceana, ali Europa je ako ništa drugo svima zanimljiva, a posebno svima nama. Sjetimo se samo koliko je Brexit kao takav uzimao prostora čitavom svijetu. Jednostavno su svi htjeli znati što se događa“, zaključio je Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr.
POGLEDAJTE VIDEO: Doznajemo: 24 Hrvata spremno je na evakuaciju iz Gaze! Riječ je o izuzetno kompleksnoj operaciji
