Nacionalni stožer civilne zaštite danas je održao konferenciju za
medije na kojoj je objavio nove podatke o koronavirusu u
Hrvatsku.
Uvodno se obratila Vera
Katalinić-Janković i iznijela najnovije
podatke.
"U protekla 24 sata zabilježeno je 816 novih slučajeva. Broj aktivnih trenutno je 4156. Broj pozitivnih osoba od 25. veljače 2020. do danas 376 417. Od početka epidemije testirano je 1 573 737 osoba, u protekla 24 sata testirano je 9658 osoba, postotak pozitivnih je 8,45. Na bolničkom liječenju je trenutno 457 osoba, 57 ih je na respiratoru. U odnosu na jučer, broj bolesnih na respiratoru je veći za 10. 47 je zaprimljeno u bolnicu, otpušteno 36. 363 906 osoba se do danas oproavilo, a u posljednja 24 sata 597. U protekla 24 sata imamo 6 preminulih, tako da je ukupna brojka preminulih 8355. U samoizolaciji je 8107 osoba. S 2.9. utrošeno je 3 286 459 doza cjepiva i cijepljeno 1 734 997 osoba. Za 1 624 041 osobu je cijepljenje završeno", kazala je.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je kazao da smo danas imali 816 novooboljelih na 9658 testiranih, a tjedan dana ranije bilo je 596 novooboljelih od 9532 testirana, a tjedan prije toga, 20.8., 468 novooboljelih od 9948 testiranih.
"U prvih pet dana prošlog tjedna imali smo 2454 novooboljela dok je u ovom tjednu ta brojka 3226, što je za 31 posto više nego u proteklom tjednu", kazao je.
Prosječna incidencija je 184,2 te je najniža u Istarskoj, a najviša u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Hrvatska je na 13. mjestu zemalja EU po incidenciji, najnižu imaju Poljska i Mađarska, a najvišu Cipar i Irska, kazao je Capak.
Po ukupnoj stopi smrtnosi na milijun stanovnika, Hrvatska je na 20. mjestu zemalja EU.
Izraelski primjer
Capak je potom govorio o trećoj dozi cjepiva protiv covida-19. Kazao je da je jedan od važnijih znanstvenih doprinosa po tom pitanju izraelska studija koja je završena prije nekoliko dana te je prikazana na sastanku znanstvene platforme EU.
Capak je kazao da je Izrael imao veliki porast novozaraženih u četvrtom valu te da su se zabrinuli zbog toga jer su jedna od najcjepljenijih nacija na svijetu.
Kazao je i da je Izrael cijepio dva milijuna ljudi s trećom dozom te da je po njihovim podacima nakon treće doze bilo manje nuspojava nego nakon prve i druge doze.
Kazao je da su nakon treće doze razina antitijela u krvi već 13-14 dana nakon cijepljenja rastao te da je rizik od oboljevanja bio 11 puta manji kod osoba starijih od 60 koji su se cijepili s trećom dozom u odnosu na one koji su se cijepili s dvije doze.
Ravnatelj HZJZ-a kazao je da rezultati izraelske studije pokazuju da kod osoba koje su starije od 60, i ispunjavale su uvjete za dobivanje treće doze, da dolazi do smanjivanja relativnog rizika za obolijevanje i hospitalizaciju.
"Radi se o jednoj zemlji i jednoj studiji, bilo bi važno da imamo još ovakvih studija da ih možemo evaluirati. ECDC ima jasan stav, oni kažu da 3. doza nije upitna, da je samo pitanje kada i koje bi skupine trebalo prvo docijepiti", kazao je Capak.
Capak je kazao i da osam zemalja Europe je uvelo treću dozu pod različitim uvjetima, te da izvještaj ECDC-a govori da se u 13 zemalja u koje spada i Hrvatska se vodi diskusija o uvođenju treće doze.
"Trećom dozom se cijepe imunokompromitirane osobe, jedino u Austriji su proširene indikacije na osobe starije od 65 godina, pojedince s kroničnim bolestima, primarnim cijepljenjem cjepivom na bazi vektora i zdravstveno osoblje", kazao je Capak.
"Treća doza može se primiti od 4. tjedna nakon druge doze do 9 mjeseci nakon druge doze", kazao je Capak.
Studija praćenja antitijela
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" govorila je o rezulatima studije praćenja antitijela u krvi cijepljenih osoba.
"Počeli smo cijepiti zdravstvene djelatnike u Klinici za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' i možemo situaciju pratiti kao Izraelci. Do danas je 608 djelatnika je primilo cjepivo", kazala je.
"Naš test ima graničnu vrijednost od 50 jedinica pa molim sve da se ne fokusiraju na brojke na titrovima. 82 posto ispitanika su žene, a gotovo 18 posto muškarci. To su naši djelatnici. Prosječna dob je 43 godine.
Podijelili smo naše ispitanike u različite skupine, oni koji nisu preboljeli i oni koji su bili u samoizolaciji, one koji su preboljeli covid prije cijepljenja, poslije cijepljenja, između cijepljenja", kazala je.
"Nakon cijepljena je od covida-19 oboljelo 10 djelatnika, svi s blagim oblikom bolesti. Mogu se vidjeti razine antitijela koje su u krvi. Tri tjedna nakon prvog cijepljenja su određene razine do najviše 2000 jedinica postignute, onda rastu čak do 20 tisuća kod većine, a i preko 20 tisuća, da bi s trećim i četvrtim uzorkom padale i s četvrtim uzorkom se vratile na vrijednosti koje su bile tri tjedna nakon prve doze", kazala je Markotić.
Kolika je zaštita?
Nakon potpunog cijepljenja postiže se visoka razina antitijela, kazala je Markotić.
"Ako usporedimo one koji su preboljeli covid prije cijepljenja i oni koji su ga preboljeli nakon cijepljenja, vidjeli smo, a kasnije su naše rezultate potvrdile i druge studije, je da je niži titar bio nakon prve doze kod onih koji nisu preboljeli, a visok kod onih koji jesu preboljeli covid. Nakon druge doze je ostao isti koji nisu preboljeli, a porastao na istu razinu kod onih koji su dva puta cijepljeni. Tri i šest mjeseci nakon, kod jednih i kod drugih, razina antitijela pada, s tim da i dalje je značajno što je titar veći kod onih koji su preboljeli covid i cijepljeni su", kazala je Markotić.
Sličnu zaštitu nakon cijepljenja imaju muškarci i žene, kazala je. Markotić je kazala i da imamo pet dobnih skupina te da je nakon prve doze niža razina antitijela bila kod onih starijih od 60, dok su oni od 30 bolje odreagirali. Nakon druge doze se te razlike gube, kazala je Markotić.
Poslije druge doze prati se pad titra 3 do 6 mjeseci nakon druge doze, kazala je Markotić.
"Razina antitijela 6 mjeseci nakon druge doze je neznatno viša nakon prve doze", kazala je.
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da se iz dana u dan otkrivaju novi detalji koji pomažu Stožeru u temeljenju strategije protiv covida-19.
Najveći broj novozaraženih nije cijepljen
Kazao je i da postoje predikcije da će brojevi rasti još koje vrijeme te da je najveći broj novozaraženih necijepljeno.
"Svjedočimo delta varijanti, koja je dominantna, preko 99 posto čini upravo ta varijanta. Spomenut ću bez namjere da strašim, WHO je prepoznao još jednu varijantu kao potencijalno rizičnu, to je Mi varijanta otkrivena u Kolumbiji, i Ekvadoru, i pristuna je u Europi. Ne bi treba čekati bolja vremena za cijepljenje, sad je optimalno vrijeme, možda malo i kasnimo, neće virus sam otići, to se neće dogoditi", kazao je Beroš.
Kad kreće cijepljenje trećom dozom?
Na pitanje kada kreće cijepljenje trećom dozom u Hrvatskoj, Capak je kazao vrlo skoro.
"Ne znamo točno datum. Prvo će to biti skupine imunokompromitirane, osobe koje su primile transplantacije ili idu na dijalizu, koje ne mogu razviti adekvatan imunološki odgovor, a onda će se to širiti na ostale skupine", kazao je.
Markotić je dodala i da je Pfizer jučer poslao dokumentaciju o trećoj dozi EMA-i te da se čekaju podaci.
Markotić je govorila o prebolijevanju i cijepljenju protiv covida.
"Svi bismo željeli znati kad bi bilo najbolje cijepiti oni koji su preboljeli covid.š, Većina naših preboljelih koji su se cijepili u siječnju su se zarazili negdje između kolovoza i listopada lani. Čini se da već mjesec, dva, tri nema nikakvih problema da se ljudi docijepe i poviše razinu zaštite", kazala je Markotić.
Capak je odgovorio zašto je Slavonija završila u crvenom na karti ECDC-a.
"Po EU pravilima postoje za boje na karti dva kriterija, to je udio pozitivnih u ukupno testiranjima i incidencija. Tamo je broj testiranja veći od 4 posto i kod njih čim je incidencija prešla 75 oni postaju crveni. Udio pozitivnih u ukupno testiranjima je manji od 4 i oni mogu imati incidenciju do 200", kazao je Capak.
Kazao je i da svi oni turisti koji se testiraju brzim testovima dobiju sve epidemiološki što im je potrebno, te da oni broje samo PCR testiranja.
"Strance ne brojimo u naše oboljele. Ni oni naše oboljele ne broje", kazao je Capak.
"Brojat ćemo hospitalizirane i teško bolesne. Sve drugo neće se uzimati u obzir", dodala je Markotić.
Kako u škole
Na pitanje o uputama za provođenje nastave na fakultetima i kako će se znati koji je student cijepljen, a koji ne.
"To su preporuke za održavanje nastave. Ovo se odnosi na jedan pasus u kojem se kaže da ako nema dovoljno prostora da bude razmak 1,5 metar i bolje je da oni koji su cijepljeni ili preboljeli budu bliže, a da oni koji nisu cijepljeni da se mogu držati razmaka", kazao je Capak.
Rekao je i da se na početku školske godine može vidjeti tko ima covid potvrdu i do kada ona vrijedi.
Markotić je komentirala jesmo li šest mjeseci nakon primljene druge doze zaštićeni.
"Svi bismo htjeli znati odgovor na to pitanje. Vidjeli ste da je razina antitijela pala na razinu prve doze. Sad smo mjerili samo razinu antitijela, nije još dovoljno razvijena stanična imunost. S jedne strane naše tijelo i štedi, nije potrebno imati jako visoku razinu, s druge strane treba još jedno istraživanje, koliko je razina stanične memorije, koliko će biti brzo potaknuta da proizvede još antitijela. Mislim da smo manje zaštićeni nego što smo bili odmah nakon druge doze, ali smo više zaštićeni nego nakon prve doze. I bit će potrebna treća doza da budemo još više zaštićeni", kazala je Markotić.
Što je s djecom?
Ministar Beroš komentirao je i broj oboljele djece u bolnicama. Kazao je da su u četvrtom valu analizirali dob bolesnika te da je hospitalizirano više djece nego u 3. valu.
"Ukupno u 3. valu je bilo 8304 osoba, od čega je bilo 234 djece do 18 godina, što je 2,8 posto. A u 4. valu dosad je hospitalizirano 1796 osoba, od čega je 108 djece, što je 5,5. posto. Do šeste godine u trećem valu je bilo 1.29 posto, dok je sada 2,18 posto od ukupno hospitaliziranih", kazao je Beroš.
Govoreći o kliničkoj slici oboljele djece, Markotić je kazala da u Klinici imaju četvero djece.
"Dijete ima visoku temperaturu, upalu pluća, sumnji da bi se mogao razviti multiinflamatorni sistem. Nekad imate i procjenu da djeca ostanu u bolnici jer nemaju doma dobru njegu. U ovom trenutku nema ništa posebno specifično o tome", kazala je.
Na pitanje hoće li cijepljenje protiv covida-19 biti potrebno jednom godišnje, Markotić je kazala da je to jedan od mogućih scenarija.
"To je vrlo moguće, ovaj nas je virus toliko puta iznenadio, da je teško sa sigurnošću odgovoriti. Izvjesnom se čini ta opcija", kazala je.
Markotić je odgovorila i jesu li se proučavale posljedice preboljenja kod žena na reproduktivno zdravlje te veza preboljenja sa spontanim pobačajima.
"Mislila sam to elaborirati u skoro vrijeme. Plan je da će urigenitalno društvo i zavod pokrenuti projekt praćenja muškog i ženskog reproduktivnog zdravlja. Infekcija, prema podacima, može značajno utjecati na smrt ploda i prerano rođenje, trudnice češće završavaju na jedinicama intenzivne skrbi, djeca pozitivne trudnice zahtijevaju produženu bolničku skrb i praćenje. Kod mlađih muškaraca je da se virus može naći u testisima i ejakulatu, što je bilo u slučaju i kod zike i ebole, te da može utjecati na plodnost kod muškaraca. Dostupne studije kod cijepljenih ne pokazuju ništa od toga i strašno je da takve neistine izlaze u javnost. Nema nikakvih pokazatelja da cjepivo utječe na sterilnost ali bolest utječe na reproduktivno zdravlje", kazala je Markotić.
