U ožujku je Europska središnja banka povećala kamatne stope, a potkraj ožujka Hrvatska narodna banka izvijestila je da se povećanje kamatnih stopa počelo prelijevati i na hrvatsko tržište. Rast kamata uvijek izazove bojazan kod ljudi jer svi strahuju da bi se taj rast mogao odraziti i na njihove rate kredita.
Što znači rast kamata EBC-a i kako uopće funkcionira povećanje kamata u sustavu? Odgovore na ova pitanja dali su nam iz Hrvatske narodne banke te su nam pojasnili na koga bi rast ovih kamata najviše mogao utjecati. "Promjena ključnih kamatnih stopa ESB-a ne određuje aktivne i pasivne kamatne stope koje se primjenjuju na kredite i depozite poduzeća i stanovništva, ali neizravno utječe na njih", kazali su nam iz Hrvatske narodne banke na upit što znači rast kamatnih stopa ECB-a, dodajući da je pritom potrebno neko vrijeme da se taj prijenos materijalizira.
"Na razlike u opsegu i brzini prijenosa promjena ključnih kamatnih stopa na financijsko tržište uz monetarnu politiku mogu utjecati i strukturne značajke financijskog sustava, kao što je npr. konkurencija, očekivanja, način na koji se kamatne stope reguliraju, profitabilnost bankovnog sustava i njegova kapitaliziranost i tako dalje", navode.
Razlika između novih i postojećih kredita
Što se tiče utjecaja ključnih kamatnih stopa ESB-a na troškove financiranja poduzeća i stanovništva, nužno je razlikovati nove kredite koji se odobravaju i postojeće kredite. "Kod novih kredita, kamatne stope bilježe rast koji je i dalje izraženiji kod nefinancijskih poduzeća nego kod stanovništva. Tako je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima u siječnju iznosila 3,2%, što je za 150 baznih bodova više u usporedbi s lipnjem, odnosno razdobljem prije početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a", pojasnili su nam iz HNB-a.
Kamatne stope na kredite stanovništvu su se u istom razdoblju također povećale, ali u manjoj mjeri. "Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite povećala se za oko 60 baznih bodova te je u siječnju dosegnula 2,9%, a na gotovinske nenamjenske za oko 20 baznih bodova te je iznosila 5,5%. Rast kamatnih stopa na stambene kredite se dijelom može objasniti učinkom subvencioniranja stambenih kredita u proljeće prošle godine, kada se osjetno povećao udio stambenih kredita koji se u sklopu APN-ova programa odobravaju uz niže kamatne stope. Usto, relativno malen iznos ugovorenih stambenih kredita u siječnju ove godine također je pridonio porastu prosječne kamatne stope", rekli su iz Hrvatske narodne banke na upit Net.hr-a.
Kod postojećih kredita, kretanje kamatne stope regulirano je postojećim ugovorom o kreditu. Primjerice, ako je ugovorena fiksna kamatna stopa tijekom cijelog razdoblja otplate, kretanje stopa ESB-a i tržišnih kamatnih stopa neće imati nikakvog utjecaja na troškove otplate kredita.
S druge strane, kod kredita ugovorenih s promjenjivom kamatnom stopom, utjecaj monetarne politike na trošak financiranja može se zamjetno razlikovati, i to ovisno o referentnoj kamatnoj stopi koja je ugovorena prilikom odobravanja kredita, poput nacionalne referente stope (NRS) ili Euribora. "U tim slučajevima, utjecaj ključnih kamatnih stopa ESB-a na trošak postojećih kredita postoji, ali je neizravan", kazali su.
Zakonsko ograničenje
Kamatne stope na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom ne mogu premašiti zakonsko ograničenje maksimalne dopuštene kamatne stope. Odredbe na temelju kojih se utvrđuju maksimalne dopuštene kamatne stope na stambene i ostale potrošačke kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom, sadržane su u člancima 11.b i 11.c. Zakona o potrošačkom kreditiranju, a osnovicu za izračun tih stopa polugodišnje u "Narodnim novinama" objavljuje Hrvatska narodna banka 1. siječnja i 1. srpnja tekuće godine.
Najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih kredita u određenoj valuti (zasebno za EUR i CHF), uvećane za trećinu te je na 31. prosinca 2022. iznosila 4,05% za eurske, odnosno 4,09% za kunske stambene kredite, a od 1.1.2023. iznosi 3,79% za eurske stambene kredite.
Za ostale kredite potrošačima maksimalna dopuštena kamatna stopa znatno je viša te je na 31. prosinca 2022. iznosila 8,22% za eurske, odnosno 9,11% za kunske nestambene kredite, a od 1. siječnja 2023. iznosi 8,16% za eurske nestambene kredite.
"Prema zakonskim odredbama, kamatna stopa na nestambene kredite s promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja ostalih potrošačkih kredita u određenoj valuti (zasebno za EUR i CHF) uvećane za jednu polovinu. Pritom je također važno ukazati da je člankom 20.a istog zakona propisano i ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope (EKS) i za stambene i za ostale potrošačke kredite, neovisno radi li se o kreditima s promjenjivom ili fiksnom stopom. To znači da je maksimalna EKS za stambene kredite u skladu s navedenim zakonom jednaka stopi zakonskih zateznih kamata (2,5% godišnje plus tri postotna boda), a u istom razdoblju ograničenje EKS-a za ostale potrošačke kredite sukladno spomenutom zakonu jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata uvećanoj za dva postotna boda", pojašnjavaju nam nadalje iz HNB-a.
Ograničenje kod ugovaranja kamatne stope u ugovornim odnosima s potrošačima dodatno je regulirano člankom 26. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima dok je ograničenje kamatnih stopa u ugovornim odnosima s ostalim subjektima regulirano stavkom 2. istog članka Zakona.
Pregled ograničenja kamatnih stopa u ugovornim odnosima s potrošačima, a koja su u primjeni u razdoblju od 1.1.-1.7.2023.
S obzirom na činjenicu da su kamatne stope na većinu stambenih kredita s promjenjivom stopom vezanom uz Euribor vrlo blizu, odnosno na razini zakonskog ograničenja maksimalne kamatne stope za takve kredite, kod postojećih stambenih kredita čija je promjena kamatne stope vezana uz Euribor uglavnom se ne bilježi rast troška otplate.
"Prema zadnje dostupnim granularnim podacima o uvjetima kreditiranja potrošača za 31. prosinca 2021. čak 68% kreditnih partija stambenih kredita čija je promjena kamatne stope vezana uz Euribor imalo je kamatnu stopu jednaku zakonskom ograničenju kamatne stope, a izvjesno je da je u proteklih godinu dana taj udio dodatno narastao. Ovaj podatak će se ažurirati kada podaci o uvjetima kreditiranja potrošača za 31. prosinca 2022. budu dostupni, u drugoj polovini travnja", kažu iz HNB-a.
Iako zakonsko ograničenje maksimalne kamatne stope u kratkom roku štiti potrošače stambenih kredita od znatnijeg rasta troška otplate, ono je također promjenjivo, jer se maksimalne dopuštene kamatne stope računaju temeljem prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita.
"Rast prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita bi se mogao ubrzati ako porastu kamatne stope na nove kredite ili na depozite, što bi se odrazilo na kretanje NRS-a, uz koji je vezana većina kredita potrošačima ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu. Kod nestambenih kredita potrošačima, trenutno zakonsko ograničenje znatno je više u odnosu na stambene pa ne sprječava rast kamatnih stopa te je tako kod ovih kredita došlo do umjerenog rasta troška otplate", dodali su.
Najranjivija visoko zadužena poduzeća
Međutim, ističu da kraća prosječna ročnost postojećih nestambenih kredita potrošačima umanjuje osjetljivost troška otplate tih kredita na rast kamatnih stopa, a na 31. prosinca 2021. prosječna preostala ročnost postojećih nestambenih kredita potrošačima iznosila je šest godina, u usporedbi s prosječnom preostalom ročnosti postojećih stambenih kredita koja je iznosila 12,8 godina.
"Tako primjerice za rast kamatnih stopa od jednog postotnog boda na kredite kojima je kamatna stopa trenutno promjenjiva, prosječni rast troška otplate gotovinskih kredita iznosi oko 2,2%, dok je kod stambenih kredita mogući prosječni porast snažniji, 5,6%. Pritom, važno je imati na umu da prosječni porast kamatnih stopa može podcijeniti rizike prisutne kod najranjivijih segmenata potrošača, prvenstveno onih koji drže kredite dulje ročnosti", pojašnjavaju nam iz HNB-a.
Zahvaljujući visokom udjelu kredita s fiksnom kamatnom stopom u dugu poduzeća prema domaćim kreditnim institucijama (>50% ukupnih kredita nefinancijskim poduzećima), nefinancijska poduzeća su umjereno ranjiva na porast kamatnih stopa, pri čemu su kamate na kredite odobrene uz promjenjivu stopu uglavnom vezane uz Euribor.
Najranjivija su visoko zadužena poduzeća s niskom profitabilnošću jer nemaju dovoljnu maržu profitabilnosti da apsorbiraju dodatni trošak kamata nastao zbog porasta referentnih kamatnih stopa. Ipak, glavnina poduzeća sposobna je, bez znatnijeg utjecaja na njihovu profitabilnost, podnijeti povećani teret kamatnog troška, dodaju iz HNB-a.
Što se tiče očekivanja, odluke Upravnog vijeća ESB-a o kamatnim stopama temeljit će se isključivo na pristiglim gospodarskim i financijskim podacima, dinamici temeljne inflacije i učinkovitosti transmisije monetarne politike.
"Ulazak Hrvatske u europodručje zasigurno je pridonio odgođenoj i ublaženoj transmisiji povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a na kamatne stope banaka u Hrvatskoj. Pritom treba istaknuti smanjenje rizika države, što onda posredno utječe i na kamatne stope koje banke zaračunavaju svojim klijentima", rekli su iz Hrvatske narodne banke. Naime, ulaskom u europodručje gotovo u potpunosti je nestao valutni rizik za klijente domaćih banaka te su rejting agencije već reagirale na službenu odluku Vijeća EU-a o pristupanju Hrvatske europodručju.
"Usto, smanjen je regulatorni trošak bankarskog posredovanja budući da se stopa obvezne pričuve smanjila na 1%, a u potpunosti je ukinuta obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja. To je sve znatno povećalo slobodna novčana sredstva u hrvatskim bankama koja su početkom ove godine dosegnula gotovo 20% ukupne imovine bankovnog sustava, što je među najvišima u europodručju. Usto, na izdašnu likvidnost upućuje i omjer kredita i depozita koji se potkraj prošle godine spustio na oko 65%“, kazali su iz Hrvatske narodne banke za Net.hr.
