Fortenova grupa i službeno je postala većinski vlasnik slovenskog Mercatora. 69 i pol posto njegovih dionica danas je prebačeno s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, koja sada ima 88 posto Mercatora. Fortenova je istodobno osigurala novac za refinanciranje Mercatorova duga od 385 milijuna eura.
Podsjetimo, dionice Mercatora Agrokor je kupio još 2014., no zbog pravnih komplikacija i bankrota Todorićeve tvrtke, Mercator do danas nije bio integriran u poslovanje vlasnika.
Maloprodajna mreža Fortenova grupe sada se sastoji od dvije i pol tisuće trgovina Mercatora i Konzuma s ukupno 39 tisuća zaposlenika koji rade u pet zemalja, čime je Forternova postala najveći privatni poslodavac u regiji.
Što ova akvizicija znači za koncern u RTL-u Danas govorio je bivši direktor Konzuma i stručnjakom za tržište maloprodaje Drago Munjiza.
Što preuzimanje Mercatora znači za povećanje prihoda Fortenove grupe, odnosno, je li Fortenova s Mercatorom kupila i svoju stabilnost?
Treba svima čestitati, i bivšim i sadašnjim zaposlenicima i menadžerima jer je to proces koji traje 10 godina. Nakon 10 godina Fortenova, bivši Agrokor, je sada stabilna i jaka kompanija, posebno u trgovačkom smislu i rekao bih, vrlo održiva kompanija.
Tko je više profitirao Mercator ili Fortenova?
Oboje. U 10 godina, u jednom trenutku je izgledalo je Mercator jači, a u drugom da je Konzum. Sada je to trebalo i jednima i drugima. Iza 2014. godine nije bilo nekog drugog dobrog scenarija, za obje kompanije, osim ovog spajanja.
Kritičari će reći da smo ovaj scenarij već gledali. Todorićev Agrokor je 2014. godine kupio Mercator, uskoro je bankrotirao. Činjenica je da Fortenova također ima golem dug, ima visoke kamate. Što je danas drugačije, što se promijenilo?
Drugačije su okolnosti na tržištu. Drugi pokušaj je sigurno mudriji od prvog pokušaja. Drugačija je i struktura financiranja, vlasnici su drugačiji. Vrsta financiranja koja se koristila 2014. godine i 2021. ne moraju nužno biti isti. Dapače, sigurno su različiti.
Mislite da je Fortenova danas u puno boljem položaju nego je bio Agrokor tada?
Većina vlasnika su banke i investicijski fondovi. Oni proizvode novac i bave se novcem. Oni to sasvim sigurno to znaju jako dobro raditi.
Fortenova je dobro unovčila Ledo, prodan je za 615 milijuna eura, veći dio će ići za servisiranje onog golemog roll-up kredita od milijardu eura. Što bi sljedeće moglo nestati iz portfelja, bi li to mogla biti Jamnica?
U sljedeće dvije, tri godine, nema nikakve potrebe, zbog financijskih razloga, da se bilo što odvoji od Fortenove. Međutim, postoji mogućnost da ako dođe dobra prilika, kao što je bila za Ledo, da to bude neka od proizvodnih kompanija. Logično je da ako se krenulo s proizvodnim dijelom grupe...
To su Belje, PiK?
To je poljoprivreda. Imate PiK, Jamnicu, Zvijezdu... Kada dođe dobra ponuda, ako dođe, onda je to dobar tajming. Što se tiče financiranja više nema ni jedan razlog da se bilo što odvoji od Fortenove grupe.
Peruško je danas spominjao brojke: govori o 5 milijardi eura prihoda, 270 milijuna EBIT-e, smanjenju omjera duga i dobiti sa 7 na 4 puta. 100 milijuna eura veći novčani tok u vrijeme krize. Znači li to da je kriznu 2020. Fortenova prošla bez većih posljedica?
Mislim da vodi preozbiljnu kompaniju da bi mi sumnjali u njegove riječi. Pouzdano znam da je Konzum prošle godine imao 1 posto bolje rezultate nego je to bilo 2019. godine, a 2020. je bila kriza. Konzum ima jako puno prodajnih mjesta na Jadranu. To nije loš rezultat. Bi li mogao biti bolji? Mogao bi biti bolji.
Je li budućnost Fortenove i Konzuma sigurna?
To ovisi o operativnoj izvrsnosti. Vrlo je bitno da vi kada dođete u Konzum budete zadovoljniji nego kada dođete u Spar ili Kaufland. Mogu se i pokvariti i popraviti. To je ključ, pored financiranja za koje možemo reći da je riješeno, opstanka Konzuma i Mercatora.
Zamjenom dionica Mercatora za veći udio u Fortenovi dvije ruske banke su zapravo došle do većinskog vlasništva, iznad 50 posto dionica Fortenove. Očekujete li da će vlasnička struktura mijenjati, hoće li Rusi to nekome prodati?
Vlasnici tih banaka je ruska država. S jedne strane sasvim sigurno banke će raditi što im nalaže vlasnik. Ako postoji neki drugačiji interes osim ekonomskog, to može biti jedna solucija. A s druge strane, to nije njihov osnovni biznis. Ni jedna banka nema takvu količinu kompanija. Rekao bih da prije ili kasnije će doći do promjene vlasništva.
