Što se tiče Hrvatske, te promjene bi se direktno mogle osjetiti i na obrambenom proračunu.
Naime, jedno od glavnih Trumpovih obećanja u predizbornoj kampanji bilo je da će se američka vojska manje baviti globalnim stvarima i da će zahtijevati promjene u NATO savezu kako bi se i druge države počele vojno dizati. U prijevodu na običan jezik, tražit će se od drugih članica veće ulaganje u oružane snage.
Nedostižnih dva posto
Kako ocjenjuje Novi list, Trump tu ne radi nikakav radikalan zaokret, jer je nekoliko posljednjih godina i Obamina administracija na više načina pokušavla potaknuti ostale NATO članice na angažiraniji pristup - kroz programe Sharing & Pulling i Smart Defence, te poticanjem približavanja preporučenom izdvajanju za obranu u iznosu od dva posto BDP-a. Ova dva programa u načelu znače razvijanje samo pojedinih segmenta obrane na uštrb drugih, kao i zajednički fiskalni angažman pojedinih članica u određenim nabavama. Primjerice, kod transportnih aviona.
Hrvatska u ovom trenutku s tek nešto više od četiri milijarde kuna teškim obrambenim proračunom, izdvaja oko 1,18 posto za ovaj segment, što je daleko od preporučenih dva posto. Jednostavnim izračunom, Hrvatska bi u obranu trebala izdvajati oko tri i pol milijarde kuna više, kako bismo došli na preporučenu NATO cifru.
Veća vojska
Ministarstva obrane, u više vlada, kroz godine su radile projekcije je li tako što moguće, no sve je padalo u vodu. Hrvatski proračun jednostavno ne može ni približno podnijeti dodatna izdvajanja za obranu na tolikoj razini. A dodatna ulaganja u tom iznosu stvorila bi potrebu za većom vojskom, minimalno bi bila potrebna jedna dodatna brigada. Pomalo ironično, to bi u prvom trenutku stvorilo pozitivan gospodarski učinak, jer bi porastao broj zaposlenih u državi. Jasno, problem bi nastao kad bi se sve to trebalo – servisirati.
IZNENADIT ĆETE SE: Analize srušile brojne mitove i otkrile veliku istinu o Trumpovim biračima
Upućeni u vojnim strukturama smatraju kako Trump, unatoč žestokoj predizbornoj retorici, ni ovaj problem neće lomiti preko koljena. No, isto su tako sigurni da je završeno vrijeme "šlepanja" s Amerikancima, koji su baš prema Hrvatskoj bili blagonakloni po pitanju obrane. Pa su tako donirali nekoliko milijardi kuna vrijednu opremu u posljednjih nekoliko godina. Takvi dogovori u nadolazećim godinama ipak će biti teže ostvarivi.
Gdje povećati izdvajanje?
U hrvatskim obrambenim strukturama smatraju kako će se već u sljedećih godinu dana na dva slučaja vidjeti promjena koju doživljavamo. Primarno, sad je ionako upitna mogućnost nabavke novih borbenih aviona svedena na minimum. Amerikanci će zasigurno tražiti da se ta vojna sposobnost zapostavi nauštrb drugih. Jer proračunski zasigurno nećemo biti sposobni odmah ispuniti ikakvo značajnije povećanje vojnih izdvajanja, pa će se to amortizirati smanjenjem troškova u zrakoplovstvu.
Druga realna mogućnost će biti zahtjevi za učešćem više ljudstva u međunarodnim misijama. U NATO-u su svjesni da Hrvatskoj izlazak iz Saveza nije opcija. Uz situaciju u regiji, izdvajanja za vojsku bila bi tada još veća od onih NATO preporuka. Stoga će Hrvatsku stisnuti tamo gdje mogu. Što bi se, doduše vjerojatno postupnije i sporije, dogodilo čak i da Trump nije dobio izbore u SAD-u.
