Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklada Friedricha Eberta organizirali su konferenciju "Hrvatska u EU: Što radnici dobivaju, a što gube?", koja se trenutačno održava u hotelu Westin u Zagrebu.
Predsjednik sindikata ima puno pouzdanje da će do odgovora na naslovno pitanje doći upravo tijekom dva dana konferencije, budući da mu zasad odgovor nije poznat.
"Mi smo svjesni krize u EU, da radnici gube posao, da se snižavaju plaće. Nama se govori kako ćemo imati veliko tržište rada, bolje uvjete života. Nismo sigurni u to, bojimo se toga. Zalažemo se u svakom slučaju da Hrvatska uđe u EU, ali želimo dobiti istinite odgovore i znati što nas tamo čeka", kaže Mladen Novosel.
Nisu proučili ugovor
Radnici ga najčešće pitaju, kaže, hoće li im biti bolje nego sada, hoće li im plaće biti redovite, hoće li biti veće, hoće li se lakše moći zaposliti i hoće li imati veću socijalnu sigurnost. Ni sam ne zna, u sindikatu čak nisu proučili dijelove nacrta ugovora o pristupanju EU!
"Nismo, doista nismo proučavali ugovor. Želimo odgovore dobiti od konkretnih sugovornika, a ugovor ćemo sigurno proučiti", kaže Novosel. Smatra da je Vlada trebala učiniti daleko više u informiranju javnosti i reći što konkretno radnici mogu očekivati.
Nedolazak premijerke na konferenciju komentirao je riječima: "Žao nam je. Gospodin Plenković ju je ispričao, ali, Bože moj, što je tu je."
Plenković – sijač optimizma
A upravo je Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije i izaslanik predsjednice Vlade Republike Hrvatske, s ponajviše optimizma progovorio o ulasku u EU.
Istaknuo je kako radno zakonodavstvo EU propisuje zakone koji su u interesu radnika, kao što su propisano ograničenje sati rada u tjednu, dulji godišnji odmori i slobodno kretanje radništva. Ustvrdio je kako će "građani imati velike koristi i pogodnosti".
"U Uniji se godišnje otvara 30 milijuna radnih mjesta", kazao je, dodajući kako je težnja EU, ali i Hrvatske, zaposlenost 70 posto radno sposobnog stanovništva, kao i veća kupovna moć građana. Ulazak u EU poboljšat će i međunarodni ugled Hrvatske, što će privući strane investitore, naglasio je.
Pogoršavanje radnih prava zbog investicija
Dietmar Dirmoser, direktor zagrebačkog ureda Zaklade, nije toliko optimističan, te je ustvrdio kako nije nepoznat slučaj da nacionalne politike, koje su po njemu presudne za okvir radnog zakonodavstva, "pogoršavaju radne uvjete kako bi se privukle investicije". Naveo je i kako treba razmotriti mogućnost da su prošla vremena u kojima su socijalna prava bila na sadašnjoj razini.
"Kolektivno pregovaranje se događa na nacionalnoj razini", istaknuo je dodajući da "EU nema jedinstven ekonomski model i ona ne rješava probleme, nego postavlja pravila".
Često i ovih 27 moraju uvjeravati da je EU dobar
Paul Vandoren, iz Delegacije EU u Hrvatskoj, kazao je kako ekonomske perspektive u Uniji "nisu dobre", ali je uvjeren da to stanje zahtijeva "više, a ne manje Europe".
"Ugovor o pristupanju nije jednostavan dokument i zato je važno da se građani s njim upoznaju. To nije lako i često je izazov uvjeriti i sadašnjih 27 država članica da je EU dobar", kaže Vandoren. Nije rijetkost, dodaje, da kad stvari ne idu dobro da se krivi Bruxelles, kao u slučaju Grčke. No, istaknuo je, cilj EU je da 75 posto ljudi između 20 i 64 godine budu zaposleni i da 20 milijuna ljudi manje u Europi bude siromašno.
Slijepo crijevo
Predsjednik Ivo Josipović u uvodnom je govoru izjavio da se nada kako će se više od 70 posto građana Hrvatske na referendumu izjasniti za EU budući da "društva izvan EU-a ostaju slijepo crijevo".
Kao pozitivnu promjenu koja nas čeka ulaskom u EU spomenuo je bolju regulaciju radnog zakonodavstva, zato što se mnoga prava koja postoje na "papiru" ne poštuju u stvarnosti. U tome hrvatskim radnicima treba pomoći i Europski sud pravde. Istaknuo je i kako će Hrvatska sada imati pristup Europskom socijalnom fondu i sudjelovati u radu i odlukama Europskih radnih vijeća.
Razumijevanje, kompromis i realizam
Izjavio je i da ne očekuje da će radno sposobno stanovništvo "pobjeći u EU", jer dosadašnja iskustva govore da se za posao u inozemstvu unutar EU odlučuje tek dva do pet posto radnika.
"U interesu nam je da ovdje otvaramo radna mjesta", kazao je.
Zalaže se i za radikalnije i predvidivije odluke radnih sudova, te je ustvrdio kako sljedeću hrvatsku vladu i sindikate čekaju ozbiljni pregovori i rad na usavršavanju radnog zakonodavstva te da će ti pregovori odgovoriti na pitanje trebaju li se smanjiti radna prava da bi se osigurao razvoj.
"Čeka ih traženje prave mjere realnih prava", kazao je Josipović, dodajući da će za to trebati "puno razumijevanja, kompromisa i realizma".
Vezani članci:
arti-201104140098006 arti-201009080147006 arti-201006020189006 arti-201002190529006 arti-201010050178006
