Deset događaja koje donosimo u ovom pregledu nisu naravno jedino što je obilježilo 2009. godinu. Hrvatska je ušla u NATO, nije izborila odlazak na Svjetsko prvenstvo, štrajkali su javni službenici, prosvjedovali su seljaci zbog otkupa i novinari zbog cenzure, smijenjen je šef HRT-a Vanja Sutlić, donesen je kontroverzni konzervativni Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, zabranjen je, pa odlukom Ustavnog suda dopušten rad trgovina nedjeljom, zabranjeno pa ipak dopušteno pušenje u kafićima, nasilje među mladima i ove je godine odnijelo žrtve, a zauvijek su nas napustili maestro Vjekoslav Šutej, bombarder s Kvarnera Vladimir Bebić i velika hrvatska političarka, junakinja Hrvatskog proljeća, Savka Dabčević Kučar.
1. "Neću se svađati s vama"
„Što me tako gledate?“ – Tim je riječima 1. srpnja započeo tadašnji premijer Ivo Sanader konferenciju za novinare na kojoj je objavio da se povlači s premijerske pozicije, bez da je dao pravi razlog zašto. Niti sada, šest mjeseci kasnije, Hrvatska i dalje ne zna koji je razlog Sanaderova naprasnog i neobjašnjenog odlaska, ali je zato i svjedokom njegovih pokušaja da se vrati. Bivši premijer u međuvremenu je, međutim, postao jedna od najomraženijih figura u politici, pa se tako i njegov HDZ čiji je i dalje počasni predsjednik, masovno od njega ograđuje. Naslijedila ga je njegova dugogodišnja potpredsjednica, Jadranka Kosor, pa je tako Hrvatska dobila prvu premijerku, koja je u svojem nastupnom govoru kazala kako će „vrući krumpir (koji je naslijedila od Ive Sanadera) na ženski način ohladiti, oguliti i od njega napraviti krumpir salatu“.
2. Recesija i harač
arti-200912140311006Kao i cijeli svijet, Hrvatska je u 2009. godini upala u recesiju, koja je izazvana globalnom financijskom krizom, ali koja, slažu se svi, ima daleko dublje korijene. Hrvatski model rasta temeljio se na zaduživanju i u trenutku kada su krediti presušili cijelo se gospodarstvo, a posebno država, našlo u velikim problemima. Dok se tako svijet polako izvlači iz recesije, Hrvatska je još daleko od toga, pa ekonomski analitičari predviđaju u najboljem slučaju stagnaciju BDP-a, ako ne i njegov blagi pad. U uvjetima kada više nije bilo moguće dobivati kredite, a potrošnja građana je zbog pada plaća, poreza i nesigurnosti zaposlenja pala, mnoge hrvatske tvrtke su se našle u ozbiljnim problemima – spomenimo samo HGspot, Pevec, Dalmatinku Novu… Nezaposlenost dostiže rekordne razine, za početak iduće godine spominje se brojka od 330 tisuća, a možda će ih biti i više, bude li se doista krenulo u smanjivanje državne administracije.
arti-200912210146006Recesija je teško pogodila državu koja manjak u svojoj blagajni nikako nije mogla popuniti - premijerka Jadranka Kosor odlučila se za blago rečeno nepopularan potez - uvođenje kriznog poreza, takozvanog harača, te povećanje PDV-a na 23 posto. Revolt građana pretočio se u osamdeset tisuća ustavnih tužbi protiv harača koje je predvodila tužba predsjednika države, Stjepana Mesića. Nisu, međutim, urodile plodom - Ustavni ih je sud sve odbacio.
3. Korupcijske afere
Godina je počela optužnicama protiv uhićenih u akciji Indeks zbog korupcije na Zagrebačkom sveučilištu, od kojih su neki i osuđeni, a nastavila se presudom bivšim potpredsjednicima Hrvatskog fonda za privatizaciju Josipu Matanoviću i Robertu Peši u slučaju "veliki maestro". Dobili su 11 odnosno dvije godine zatvora zbog primanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti. Većina članova saborskog povjerenstva koje je istraživalo aferu oko nabavke kamiona za vojsku 2004. godine, bez predstavnika oporbe, zaključila je, pak, da je ministar obrane Berislav Rončević oklevetan, te da je sporna nabavka obavljena po zakonu i da nije bila riječ o korupciji.
Međutim, u drugoj polovici godine, nekako s odlaskom Ive Sanadera s premijerskog položaja, u javnost su počele izlaziti brojne korupcijske afere. Hrvatska elektroprivreda i predsjednik njezine Uprave Ivan Mravak,HEP i Buljubašić, slučaj Podravka zbog kojeg je na koncu odstupio potpredsjednik Vlade Polančec, HAC, zbog kojeg još nije odstupio ministar Božidar Kalmeta…
S jedne strane afere su potaknule pozive oporbe vladajućima da odstupe, a s druge strane pozive da se premijerka Kosor odlikuje zbog borbe protiv korupcije. Dok jedni tvrde da se radi o tome da afere izbijaju jer ih vrh vlasti više ne može zataškati, drugi tvrde da je riječ o uspjesima u borbi protiv korupcije.
A zaključku saborskog povjerenstva unatoč, USKOK je krajem srpnja podigao kaznenu prijavu protiv Rončevića i njegovog pomoćnika Ive Bačića. Krajem listopada, nakon što je Sabor Rončeviću ukinuo imunitet, i optužnicu u kojoj se njih dvojica terete da su državni proračun oštetili za 10,2 milijuna kuna jer su kamione za vojsku nabavili izravnom pogodbom s tvrtkom koja nije dala najpovoljniju ponudu.
4. Predsjednički izbori
Kampanja za predsjedničke izbore počela je puno prije nego što su izbori bili uopće raspisani, 30. listopada. HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang određen je tako primjerice još u srpnju, no to nije spriječilo Nadana Vidoševića da istakne vlastitu kandidaturu, zbog čega je izbačen iz HDZ-a. SDP je uveo novinu i izbor svog kandidata prepustio članstvu na unutarstranačkim predizborima, no ni to nije pomoglo tako odabranom kandidatu Ivi Josipoviću da dobije takmaca iz vlastite stranke, Milana Bandića. I njegovo je članstvo u stranci doživjelo istu sudbinu kao i Vidoševićevo, ali ga to nije omelo u prikupljanju novca za kampanju.
Sve u svemu, kampanju su obilježila međusobna prepucavanja o porijeklu imovine pojedinih kandidata te dokazivanju tko je veći ili manji lopov, kao i obećanja biračima koja nisu u ovlasti predsjednika Republike. U svojoj Božićnoj poruci, još uvijek aktualni predsjednik Stjepan Mesić poručio je građanima da si u vrijeme darivanja poklone dobar izbor predsjednika.
5. Spor sa Slovenijom
Slovenska blokada pregovora o pristupanju između Hrvatske i Europske unije započela je još u prosincu 2008. Kulminirala je u veljači, kada je slovenski parlament prihvatio izjavu kojom je prejudicirao spora oko granice ustvrdivši da je Slovenija prilikom proglašenja nezavisnosti imala izlaz na otvoreno more, kao i da je kontrolirala neke sporne točke na kopnenoj granici. Odnosi dviju zemalja skliznuli su na najnižu točku ikad, a Slovenija je u svojoj blokadi ostala usamljena u Europskoj uniji, no nije pretrpjela značajnije posljedice zbog toga. Europska unija pokušala je posredovati, no prijedloge povjerenika za proširenje Ollija Rehna slovenska strana nije prihvatila. Situaciju sa Slovenijom premijer Sanader je naveo kao jedan od razloga svojeg odlaska. Kazao je da je svojim odlaskom htio "izazvati šok u EU", kako bi pokrenuo pregovore sa Slovenijom s mrtve točke.
Njegova se nasljednica Jadranka Kosor pokazala doista sposobnijom omekšati stav slovenskoga joj kolege Boruta Pahora, te je već na njihovom prvom sastanku u srpnju u Trakošćanu došlo do prave renesanse u odnosima. 4. studenog u Stockholmu dvoje je premijera potpisalo Sporazum o arbitraži, te su pregovori odblokirani.
Međutim, Sporazumu unatoč, na pristupnoj konferenciji 21. prosinca, Slovenija je ponovo blokirala Hrvatsku, odnosno otvaranje tri pregovaračka poglavlja, o ribarstvu, okolišu i vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici. Slovensko ministarstvo izjavilo je da nije riječ o blokadi već o sadržajnim rezervama, te da Slovenija već godinama Hrvatsku upozorava da mora riješiti pitanja vezana uz ZERP, ribolovna prava Slovenije te Krško, kao i „neka pitanja dobrosusjedstva“.
6. Studentski prosvjedi
Pet je tjedana, od 20. travnja do 24. svibnja, trajala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dvjestotinjak studenata okupljenih u Nezavisnu inicijativu za pravo na besplatno obrazovanje su prosvjedovali tražeći besplatno školovanje. Pridružili su im se i studenti zadarskog Sveučilišta, potom riječkog, osječkog i splitskog Filozofskog fakulteta te pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile. Njihov je prosvjed dobio veliku medijsku pažnju, ali i podijeljene reakcije, no ipak nije urodio plodom.
Studenti Filozofskog fakulteta ponovili su blokadu potkraj studenog, nakon čega je ministar znanosti Radovan Fuchs najavio reviziju Bolonjskog procesa i besplatno školovanje svima koji upišu fakultet u idućoj akademskoj godini. 1. prosinca interventna policija je razbila blokadu Filozofskog fakulteta i 400-tinjak studenata koji su prosvjedovali pred fakultetom prisilno odvukla s ulaza.
7. Nesreća u Rudinama
Šest je osoba poginulo, a 40 ih je ozlijeđeno u izlijetanju nagibnog vlaka u Rudinama kraj Kaštela, 24. srpnja. Vlak nije mogao zakočiti, te je punom brzinom izletio iz tračnica. Stravična se nesreća dogodila najvjerojatnije zbog kemikalije kojom su tretirane tračnice kako bi se spriječili požari. Policija je privela direktora Sektora ekologije i zaštite u HŽ infrastrukturi Ivana Medaka, voditelja zaštite od požara u HŽ infrastrukturi u Splitu Dragu Rogulja, direktor Intradea, dobavljača kemikalije, Ivana Tomaškovića, savjetnika Jozu Bazinu te voditelja vatrogasaca DVD-a Stružac-Kutina Branka Tišljara. Ministar Kalmeta smijenio je, pak, vrh HŽ Infrastrukture, a i sam je ponudio ostavku, no ona nije prihvaćena.
Medak, Tomašković i Bazina kasnije su pušteni iz pritvora, a sudski se epilog cijelog slučaja tek očekuje. HŽ-ovo povjerenstvo koje je trebalo utvrditi uzrok nesreće do kraja godine nije dovršilo svoj posao. Inače, nije to bila jedina afera niti jedina nesreća koja se dogodila HŽ-u ove godine – pred kraj godine je vlak iz Siska udario u betonski odbojnik na zagrebačkom Glavnom kolodvoru jer su mu kočnice, najvjerojatnije zbog hladnoće otkazale. Ozlijeđeno je pedesetak ljudi.
8. Glavašev bijeg
Proces Branimiru Glavašu zbog slučajeva ratnih zločina nad civilima u Osijeku, tzv. procesa „garaža“ i „selotejp“, pretvorio se u pravu sudsko-parlamentarnu trakavicu, s brojnim Glavaševim štrajkovima glađu, ukidanjem i dobivanjem saborskog imuniteta, političkim igrama i igricama. Slučaj se priveo kraju u travnju ove godine, te je u svibnju, neposredno pred lokalne izbore, Glavaš nepravomoćno osuđen na deset godina zatvora. Drugooptuženi Ivica Krnjak u tim slučajevima osuđen je na osam godina zatvora, Gordana Getoš Magdić na sedam, a ostala trojica optuženih u slučaju "selotejp", Dino Kontić, Tihomir Valentić i Zdravko Dragić, nepravomoćno su osuđeni na po pet godina.
Tada, međutim, dolazi do obrata, jer Glavaš bježi u BiH, čije je državljanstvo u tajnosti prije toga osigurao. Kako je imao zastupnički imunitet, policija ga nije mogla zaustaviti pri prelasku granice, a Sabor mu je tek nakon izricanja presude ukinuo imunitet, zbog čega je HDZ prozvan da mu je zapravo omogućio da pobjegne. Slučaj je podigao popriličnu prašinu i u svijetu, a s obzirom da su Hrvatska i BiH jedna drugoj postale skloništa za osobe s potjernica, na koncu je doveo i do toga da su BiH, Srbija i Hrvatska konačno postigle sporazum o međusobnom izručivanju osoba s dvostrukim državljanstvom.
9. Kerum
U Hrvatskoj su u svibnju održani prvi lokalni izbori na kojima se izravno biralo gradonačelnike i župane, što je dovelo do prave senzacije u Splitu, gdje je u gradonačelničku fotelju u drugom krugu izbora zasjeo kontroverzni tajkun Željko Kerum, poznat po ljubavi prema skupim automobilima i slikovitom rječniku. Unatoč upozorenjima da će Kerum ako dođe na vlast pogodovati svojim tvrtkama u Splitu, njegov se populistički pristup na užas dijela javnosti svidio velikom dijelu biračkog tijela, pa je i njegova lista osvojila velik broj mjesta u županijskoj i splitskoj gradskoj skupštini. Od tada, splitski gradonačelnik malo-malo je na naslovnicama, što zbog verbalnih obračuna i prijetnji novinarima, što zbog osobnog života, odnosno ljubavnice s kojom čeka dijete i zbog koje je pred kraj godine ostavio suprugu.
10. Rukometno prvenstvo
Već je pomalo palo u zaborav da je na početku godine Hrvatska bila domaćin Svjetskog rukometnog prvenstva. Sjaj vrhunskog sportskog događaja, veličanstvene nove rukometne dvorane, pažnja svjetskih medija i uspjeh reprezentacije, koja je na kraju osvojila razočaravajuće drugo mjesto, izgubivši od Francuske u finalu, pomogli su nam da zaboravimo u kakvu kriznu godinu ulazimo. Kada su se svjetla sportskih borilišta ugasila, ostali su nam, usred najveće gospodarske krize u zadnjih 80 godina, samo golemi dugovi za dvorane koje uglavnom zjape prazne jer nema sportskih ni zabavnih događaja koje bi ih punile, a njihovo održavanje lokalnim vlastima zadaje glavobolje i stvara rupe u proračunima.
