Istraživanje koje je proveo GfK pokazuje da građani političarima najviše zamjeraju laži, neiskrenost, obmanjivanje javnosti, bahatost i aroganciju, što se uklapa u opći trend rasta nepovjerenja prema političarima. U Zagrebu je predstavljeno najnovije istraživanje tvrtke Ciceron komunikacije, koje je na 1.000 ispitanika proveo GfK – Centar za istraživanje tržišta.
Čak 41 posto ispitanika navodi laž, neiskrenost i obmanjivanje javnosti kao glavne zamjerke političarima i javnim osobama. U predizbornoj godini to je svakako poražavajući rezultat za politički establišment. Sljedeće što građanima smeta je loš govor političara, zatim bahatost i arogancija te svađe i podmetanja.
"Rezultati pokazuju nepovjerenje prema političarima uopće, a paralelno istraživanje po kojemu više od 50 posto birača ne želi izaći na izbore uklapa se u opću negativnu percepciju političara. Ako se sjetimo da je prije 2 godine Ciceron proveo istraživanje za izbor najboljeg govornika u politici i da je uvjerljivo pobijedio Ivo Sanader, jasno je da su ljudi shvatili da uvjerljiva retorika ne mora nužno biti etična te da onaj tko je savladao vještinu govorništva može lako i manipulirati masama", naglasila je Mirela Španjol Marković, direktorica Cicerona i stručnjakinja na području primijenjene retorike.
Političari prestali slušati birače "Hrvatski političari, čast iznimkama, nikako ne žele shvatiti da je politika posao kao i svaki drugi i da se za njega treba stalno školovati i usvajati nove vještine. Rezultati istraživanja su još jedno u nizu upozorenja koje im šalje hrvatska javnost nezadovoljna odnošenjem politike prema onima koji ih biraju. Ako bračna kriza nastaje jer se partneri ne znaju međusobno slušati, tada smo svjedoci jednog pravog bračnog brodoloma, budući da su hrvatski političari prestali slušati birače. I tada je moguće da ih čovjek s govornom manom mora vraćati na pravi put. Pametnome dosta!", izjavio je Krešimir Macan, direktor Manjgure i stručnjak za političku komunikaciju.
Istrijani ne vole nepismene, a Slavonci lažljive
Zanimljive su regionalne razlike u doživljaju javnog govora. Nepismenost i nepoznavanje pravopisa kao glavnu manu ističe čak 17 posto Istrijana i Primoraca, dok loše izražavanje najmanje smeta Slavoncima, tek njih 4,2 posto. Stanovnici Sjevernog Jadrana (23 posto) najviše toleriraju laž koja pak najviše ljuti skoro polovicu istočne hrvatske populacije.
A da muškarci cijene dobar stas a ne samo glas potvrđuje podatak da 7,2 posto pripadnika jačeg spola ističe izgled kao najvažniju osobinu dobrog govornika koji je bitan za tek 1,2 posto žena.
Kome se najviše vjeruje u poslovnom svijetu?
Za titulu najuvjerljivijeg govornika u poslovnom svijetu druge konferencije Moć uvjeravanja koja se održava 14.04, u zagrebačkom Hypo Centru bore se finalisti Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Nikica Gabrić (Klinika Svjetlost), Tonči Peović (Zračna luka Zagreb) i Zvonko Biljecki (Geofoto grupa).
U sklopu istraživanja ispitanici su proizvoljno navodili i najbolje voditeljice u elektroničkim medijima izdvojivši Barbaru Kolar, Mirjanu Rakić, Rominu Knežić, Danielu Trbović i Tatjanu Jurić kao najvještije u televizijskom zanatu.
Tko je zaslužio naslov najboljeg govornika u poslovnom svijetu, odnosno najboljeg govornika među voditeljicama, Ciceron će otkriti na svečanoj dodjeli nagrada na zatvaranju konferencije Moć uvjeravanja koja se održava 14.04. u zagrebačkom Hypo Centru.
Vezani članci:
arti-201102060172006 arti-201102090708006 arti-201103110350006
