Izricanjem presude šestorci i šokantnim razvojem događaja koji joj je uslijedio, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju završio je sa svojim radom nakon 24 godine. Neriješene slučajeve, točnije žalbene postupke i ponovljena suđenja preuzet će UN-ov Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Dakle, pred ovim mehanizmom vodit će se žalbeni postupci za Karadžića, Šešelja i Mladića, ali i ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću kojima je 2015. godine ukinuta prvostupanjska presuda prema kojoj su bili oslobođeni optužbi.
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove osnovan je 2010. godine i ima mandat obavljanja funkcija koje su proizašle iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu. 'Osnivanjem Mehanizma je Vijeće sigurnosti UN-a pomoglo osigurati situaciju u kojoj se zatvaranjem ova dva ad hoc suda ne otvara put vladavini nekažnjivosti', rekao je jednom prilikom predsjednik mehanizma, jedan od bivših haških sudaca, Theodor Meron.
Suštinski, radi se o nastavku tribunala koji će obavljati kaznene postupke u tijeku i obavljati popratne administrativne poslove.
Sudac Theodor Meron
Žalbeni postupci i ponovljena suđenja
Vijeće sigurnosti Mehanizam naziva 'novom, malom, privremenom i efikasnom institucijom', koja će ipak, kako se čini, više posla imati sa slučajevima iz Ruande nego sa slučajevima s prostora bivše Jugoslavije. Naime, jedna od funkcija mehanizma je pronalaženje i kazneno gonjenje optuženika u bijegu što tužiteljstvo Mehanizma ističe kao najveći prioritet. Radi se o osmero osoba, mahom povezanih s ratnim zločinima u Ruandi. Nakon što budu locirani i uhićeni, njih trojici će biti suđeno pred Mehanizmom, a preostaloj petorici pred sudovima u Ruandi.
Kao što je ranije rečeno, Mehanizam je nadležan i za provođenje te za završetak svih žalbenih postupaka. U tijeku su tri takva postupka - Karadžić, Šešelj i Mladić.
ICTY
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove preuzeo je i jedino ponovljeno suđenje koje, otkako je 1993. godine započeo s radom, je naložio Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, onaj u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića, bivših čelnika Resora državne bezbednosti Srbije kojima se sudi za razne zločine počinjene na području BiH i Hrvatske te za sudjelovanje u zločinačkom pothvatu na čelu sa Slobodanom Miloševićem. To bi ujedno bila i posljednja šansa da se tadašnji politički i vojni vrh Srbije dovede u vezu sa zločinačkim pothvatom tijekom agresije na BiH i Hrvatsku.
Preispitivanje presuda i zaštita svjedoka
Mehanizam će biti nadležan i za preispitivanje presuda dvaju sudova u slučajevima da se otkrije nova činjenica koja je tijekom prvotnog suđenja bila nepoznata, a koja bi mogla igrati presudnu ulogu u konačnoj odluci. Isto tako, ova će privremena institucija imati nadležnost voditi istrage, suđenja i žalbene postupke u predmetima nepoštivanja suda i lažnog svjedočenja tijekom prvobitnih postupaka.
Vesna Alaburić, odvjetnica s haškim stažem, kaže nam kako ove potonje postupke ne smatra izvjesnima. 'Nije mi poznato da ovog trenutka postoje neke zamjerke na postupanje okrivljenika, odvjetnika, novinara ili nekog drugog prema sudu koje bi se mogle smatrati nepoštivanjem suda. Nemam informacija ni o lažnim svjedočenjima. Vidjet ćemo što će se događati u nastavku pojedinih sudskih postupaka', kazala nam je Alaburić.
Pred međunarodnim sudovima za bivšu Jugoslaviju i Ruandu svjedočilo je više od 10.000 svjedoka. Za 46 posto njih odobrene su mjere zaštite. Mehanizam će nastaviti osiguravati tu zaštitu, kako u aktualnim postupcima, tako i u onima okončanima.
Među funkcijama Mehanizma je i nadzor nad izvršenjem kazni. Predsjednik Mehanizma je odgovoran za određivanje države u kojoj će se izdržavati kazna i za nadzor izvršenja kazne i odlučuje po zahtjevima za pomilovanje, ublažavanje kazni i prijevremeno puštanje na slobodu.
Zadatak mehanizma je i pomoć nacionalnim sudovima u slučajevima koji se vode zbog počinjena ratnih zločina, kako na području bivše Jugoslavije, tako i na području Ruande. Broj ovakvih zahtjeva za pomoć u stalnom je rastu, a oni obuhvaćaju dostavu dokaza, omogućavanje prikupljanja informacija i opću tehničku podršku.
