Povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 posto (2328 kuna) na 125 posto proračunske osnovice (4157 kuna) predlaže Vlada zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je sa sjednice u petak uputila u hitnu saborsku proceduru.
Povećanje se odnosi na novčanu naknadu roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života te na novčanu naknadu za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života djeteta.
Također, povećava se novčana naknada roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, a povećava se i naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje).
Povećava se i naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta onih osoba koje su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
"Predloženo povećanje materijalnih prava usmjereno je prema ranjivim kategorijama i predviđa se da će proizvesti značajan pozitivan učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika", rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Za provedbu zakona, čija se primjena očekuje početkom iduće godine, potrebna su dodatna sredstva u iznosu od 144,5 milijuna kuna u idućoj te po 157,7 milijuna kuna u 2024. i 2025. godini.
Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
U hitnu je saborsku proceduru Vlada uputila izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se odnose na usklađenje sa Zakonom o socijalnoj skrbi te Zakonom o vatrogastvu.
Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se udio za domove za starije osobe, počevši od iduće godine, povećava sa 0,6 na 0,8 posto.
Kod usklađenja sa Zakonom o vatrogastvu, predlaže se da se sredstva iz udjela za decentraliziranu funkciju vatrogastva, koji iznosi jedan posto, ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se mogu koristiti isključivo za financiranje vatrogasne mreže.
Također, izmjenama se predlaže da se u parametre za izračun i preraspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja uključi prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koja bi općina odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.
"Cilj mjere je unaprijediti model za izračun sredstava fiskalnog izravnanja tako da jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave ulože maksimalni napor u povećanje svojih prihoda u okviru zakonom propisanih granica. Cilj je i pravednija raspodjela sredstava fiskalnog izravnanja", rekao je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.
Plaće ne više obvezno na tekući račun
Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je u petak na sjednici vlade da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro-račun.
Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine odnosno da se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zrinušić.
Administrativno rasterećenje obuhvatit će sve porezne obveznike stjecatelje i isplatitelje primitaka, dodao je.
Vlada je već u prvom čitanju uz ostalo predložila povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Taj iznos povećao bi se tako da se određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24 tisuće kuna. Sukladno tome, prilagodio bi se i iznos primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15 na 24 tisuće kuna.
Predloženim izmjenama prije svega se želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija, na veći angažman na tržištu rada i to posebno ljeti u turizmu, kažu u vladi.
Također, ne bi se oporezivao ni dohodak do 10 tisuća kuna ostvaren prodajom viška električne energije koju građani proizvedu iz solarnih panela na kućama i koji im kao više nije potreban šalju u mrežu.
