U Hrvatsku bi idućeg tjedna trebalo stići preko 70.000 doza cjepiva. Portal 24sata u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) doznaje da će do kraja veljače stići još 200.000 doza. Preko 350.000 doza trebalo bi stići u ožujku, veli dr. Bernard Kaić, šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ-u.
Možda će biti potrebno otvarati i punktove u slučaju da liječnici ne budu mogli primiti toliko ljudi u ordinacije. Radi se ukupno o 620.000 novih doza, a s obzirom na to da se cjepivo daje u dva navrata, to je dovoljno za 310.000 građana. Od prosinca pa do sada distribuirano je oko 160.000 doza, što znači da će do kraja ožujka, ako sve ostane po plavu, bit će cjepiva za ukupno 390.000 osoba, najavljuje epidemiolog Kaić.
"S obzirom na broj doza koje će stići do kraja ožujka, mislim da će se uskoro sve normalizirat", rekao je Kaić optimistično za 24sata.
U Hrvatskoj 1,7 milijuna ljudi u prednosti za cijepljenje
U Hrvatskoj je, prema Vladinom popisu prioriteta, oko 1,7 milijuna osoba koje imaju pravo na cijepljenje prije mladih i zdravih. Naravno, pod uvjetom da ga žele. Među tim osobama nalazi se 1,5 milijuna ljudi s nekom bolesti, neovisno o tome koliko su stari.
"Ja sam onkološki bolesnik, na kemoterapiji, tzv. imunokompromitirana osoba, kod koje cjepivo vjerojatno neće imati nekog velikog učinka. No zato bi bilo jako dobro da se cijepe moji ukućani, kako bi onda i mene zaštitili od toga da mi koronu donesu kući", kazala je za 24sata žena oboljela od karcinoma.
Ona još nije na redu za cijepljenje, a kada bi i bila, moguće je da joj cijepljenje neće puno pomoći. Dok neki preskaču red, nema naznaka da bi se u ovakvim slučajevima moglo među prioritete uvrstiti i zdrave, čak i mlade koji kućanstvo dijele s imunokompromitiranih. Primjerice, njih se bez problema cijepi protiv gripe kada to cjepivo ne djeluje kod teških bolesnika.
"U slučaju korone zasad su šanse za to praktički nikakve. Tek s dolaskom većih količina cjepiva bismo to mogli preporučiti", veli Kaić te dodaje da će se napraviti protokol za postupanje s viškovima cjepiva jer ministar Vili Beroš to traži. Kaić smatra da to neće puno pomoći.
Srbija puno cijepi, dio BiH tek počinje
Za razliku od susjeda, Hrvatska kao članica EU ovisi o onome što Unija i odobri, odnosno što dogovori s proizvođačima. Rusko i kinesko cjepivo još nisu na tom popisu. No, zato Srbi mogu birati koje cjepivo će primiti, što mogu napraviti i preko aplikacije. Kao što je već poznato, Srbija se dobro opremila cjepivima pa su jučer Sjevernoj Makedoniji donirali preko 4.500 doza cjepiva, što znači da sada mogu i oni početi cijepiti najugroženije. Inače, Sjeverna Makedonija naručila je oko 200.000 kineskog cjepiva, no isporuka koju vodi WHO kasni.
I u BiH je cijepljenje napokon krenulo, točnije u Republici Srpskoj. Oni su s Moskvom također dogovorili isporuku ruskog cjepiva Sputnjik V. Za početak im je stiglo 2.000 doza, prvo provjerenih u domaćim laboratorijima. Nakon što je BiH dala zeleno svjetlo cjepivu, u Banjoj Luci je krenulo cijepljenje. Puno veću isporuku očekuju do kraja veljače, a riječ je o oko 100.000 doza. Zapadni proizvođači nisu poslali ništa u BiH. Prva Pfizerova cjepiva u Federaciji BiH očekuju se idućeg tjedna pa će procjepljivanje najugroženijih skupina može početi u tom entitetu.
Susjedna Slovenija cijepila je više ljudi nego Hrvatska, njih oko 70.000. Premda je susjedna Mađarska članica EU, oni su odlučili naručiti kinesko i rusko cjepivo. Potez je to koji dolazi nakon što je postalo jasno da Pfizerovo, Modernino i AstraZenecino cjepivo neće biti isporučeno u dogovorenim okvirima. Vlada u Mađarskoj odobrila je Sputnjik V prije tjedan dana, a i za cjepivo kineskog Sinopharma također je pokrenut postupak, piše 24sata.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
