Skoro dvije godine socijalni su partneri - Vlada, sindikati i poslodavci - razgovarali i pregovarali o izmjena i dopunama postojećeg Zakona o radu (ZOR). Iznjedreni prijedlozi u drugoj će polovini lipnja biti pušteni u javnu raspravu, a nakon što budu "ispolirani", kroz saborska čitanja i raspravu trebali bi biti izglasani do kraja godine. Izmjene i dopune ZOR-a inicirane su povlačenjem 800 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te dvjema direktivama EU-a - o transparentnim uvjetima rada i pomirenju radnih i privatnih dimenzija radnika.
Ključne točke izmjena i dopuna postojećeg ZOR-a su ograničavanje rada na određeno vrijeme, proširenje mogućnosti dodatnog rada te reguliranje rada od kuće, na daljinu i platformskog rada. Predviđa se i mogućnost produljenja ostanka u radnom odnosu i nakon navršenih 65 godina života na 68 godina.
'Zakon se ne uređuje po mjeri radnika, nego po mjeri kapitala'
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, koji je sudjelovao u pregovorima, kaže kako je Vlada najprije izašla pred socijalne partnere s prijedlogom da se mijenjaju tek neke odredbe u ZOR-u te da se u jednom trenutku čak razmišljalo o donošenju posve novog zakona.
"Sindikati su procijenili da nema potrebe čačkati po ZOR-u jer je mnogo stvari, poput rada na izdvojenom mjestu rada, bilo sasvim dobro uređeno. No, Vlada je inzistirala na izmjenama pa su i sindikati i poslodavci predložili cijeli niz izmjena i dopuna. Toga je bilo toliko da je rezultiralo procjenom kako bi trebalo ići na izradu novog zakona. Pokrenute su konzultacije, a onda i pregovori o donošenju novog zakona, no pokazalo se da bi donošenje novog zakona bio prevelik zalogaj za koji nema dovoljno vremena", kazao je Sever za Net.hr.
On ističe da su poslodavci inzistirali na još većoj fleksibilizaciji ZOR-a iako je, smatra, zakon i dosad bio prefleksibilan te je - s mnogo nestalnih oblika rada, malih primanja, obespravljenih radnika i koječega nedefiniranog - pridonio velikom iseljavanju iz Hrvatske.
"Nije više stvar u tome traže li nešto poslodavci ili sindikati, nego je to pitanje koje se izravno tiče odgovornost javnih vlasti. Oni ne razumiju da zakon treba defleksibilizirati jer će to stvoriti preduvjete da hrvatski radnici ostaju u Hrvatskoj sa sigurnošću posla, dok će daljnja fleksibilizacija još više pospješiti iseljavanje. Javne vlasti moraju biti spremne snositi izravnu krivicu za to što se zakon ne uređuje po mjeri radnika, nego po mjeri kapitala i time doprinosi iseljavanju. Sluha nema i tu smo gdje jesmo", kaže Sever.
Dodatni rad donosi više obolijevanja i ozljeda na radu
Govoreći o radu na određeno vrijeme, čelnik NHS-a kaže da se u ZOR uvodi mehanizam uzastopnih ugovora na određeno - tri u tri godine. "Poslodavci su time izrazito nezadovoljni jer i dalje žele koristiti rad na određeno vrijeme kao probni rad, iako u Hrvatskoj postoji institut probnog rada", ističe.
Što se tiče dodatnog rada, Sever se osvrnuo na tvrdnje donedavnog ministra rada Josipa Aladrovića da se time radnicima omogućuje da dodatno zarade.
"Predlagač, a to je Vlada, ne želi razumjeti da odredbe u zakonu koje definiraju prekovremeni rad od maksimalno 180 sati, a uz kolektivni ugovor do 250 sati godišnje, na koju se sada veže i dodatni rad, zapravo nemaju nikakvu drugu poveznicu osim sa zdravljem radnika. Sva poznata istraživanja pokazuju vezu između prekomjernog rada - dodatnog ili prekovremenog - i dodatnog obolijevanja, ozljeda na radu, više bolovanja…
Oni žele otvoriti širom vrata takvom dodatnom radu čime postaje nevažna zakonska odredba o odmoru između dvaju radnih dana i dvaju radnih tjedana. To i dalje vrijedi kod matičnog poslodavca, ali ako idete u tim slobodnim satima ili danima raditi kod drugog poslodavca, to otvara prostor izrazitog umaranja radnika. Poslodavci u kontekstu dodatnog rada često sebe gledaju samo u ulozi neto primatelja usluga takvih radnika, a ne žele promišljati da će i njihovi radnici ići isto tako kod drugog poslodavca pa će se njima vraćati umorni i imat će posljedice u smanjenoj proizvodnosti, obolijevanjima i sličnom", kaže Sever.
'Ne razgovaramo ozbiljno o kvaliteti plaća i uvjeta rada'
"Mi ne razgovaramo ozbiljno o kvaliteti plaća i uvjeta rada. Neprestano se ide linijom manjeg otpora što će nanijeti veliku štetu radnicima upravo zbog prekomjernog rada i zamaranja tim prekomjernim radom", dodaje.
Sever kaže kako u predstojećih mjesec dana rasprave ima dovoljno vremena da se popravi ono što iz sindikalne perspektive u prijedlozima izmjena i dopuna ZOR-a nije dobro. "U velikoj mjeri nema razumijevanja za sindikalne argumente. Nama se iz Vlade poručuje da su zahtjevi poslodavaca još lošiji po nas, pa se traži ravnoteža. To ne može biti opravdanje", zaključuje Sever.
