Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista razmatraju se izmjene Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tim bi se izmjenama smanjila masa plaća koju prima više od 30.000 službenika i namještenika u županijma, gradovima i općinama.
Cilj je navodno, prema pisanju tog lista, zaustaviti zapošljavanje u lokalnoj samoupravi. Zapošljavanja je u prošlosti bilo mnogo, a kritično je bilo posebno nakon svakih lokalnih izbora kada je nova vlast dovodila nove kadrove, a stare, zbog zakona i kolektivnih ugovora nije otpuštala.
Spajanje općina?
Vlada sada želi takvom "uhljebljivanju" stati na kraj. Neimonovani sugovornici iz Vladinih krugova za Jutarnji su upozorili i kako se često ne poštuje zakon prema kojem se sredstva za plaće zaposlenika u županijama, gradovima i općinama ograničava na 20 posto prihoda poslovanja koje je lokalna samouprava ostvarila u prošloj godini.
U Vladi sada planiraju taj iznos plaća ograničiti na 15 posto prihoda koje regionalna i lokalna samouprava ostvari u godini prije, što će u praksi značiti smanjenje iznosa plaća za četvrtinu, uz pretpostavku da se zadrži isti broj zaposlenih.
Nadaju se vladajući kako bi nove odredbe mogle potaknuti i spajanje općina. No, pitanje je kako će ova inicijativa na kraju završiti. Iza nje, piše Jutarnji, stoje članovi Vlade iz Mosta, a Domoljubna koalicija bi mogla imati drugačije mišljenje.
PREVARA: ‘Orešković potajno povećao troškove uhljeba u Vladi za nekoliko milijuna kuna!’
Stižu i tužbe?
"S nama se nitko oko toga nije konzultirao. No, želio bih podsjetiti da je izmjenama u sustavu poreza na dohodak država u 2015. lokalnim vlastima već uzela oko 1,3 milijarde kuna, te da su se nekim gradovima prihodi smanjili i do 40 posto", rekao je HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk.
I novi čelnik HSS-a Krešo Beljak kazao je kako je to, po njegovom mišljenju "mazanje očiju, a ne reforma". Dodao je i kako bi to moglo lokalnu samoupravu zbog Zakona o radu i kolektivnih ugovora stajati brojnih tužbi.