Da su plaće brojnim radnicima u Hrvatskoj nedovoljne za normalan život i nije neka novost. No znate li koliko zaposlenih u našoj zemlji radi za tri, pet ili 10 tisuća kuna na mjesec te koliko godina Hrvati trebaju raditi da kupe stan?
Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o plaćama, ali i kupovnoj moći Hrvata u odnosu na građane drugih zemalja. Podaci pokazuju da smo debelo ispod europskog standarda kupovne moći.
Od milijun i 324 tisuće zaposlenih u Hrvatskoj, donjih 10 posto radnika prima plaću do iznosa od 3776 kuna neto, dakle nešto veću od minimalca. To su mahom zaštitarstvo i tekstilna industrija.
Idemo dalje, prva četvrtina zaposlenih na mjesec zarađuje najviše 4429 kuna. To su plaće u uslužnim djelatnostima, poput pripreme hrane i pića.
Dolazimo do medijalne plaće, koja je najbolji pokazatelj naknada na hrvatskom tržištu rada. Ona je u prosincu iznosila 5877 kuna. To znači da polovina svih zaposlenih radi za plaću do tog iznosa koji je zapravo 1000 kuna manji od službene prosječne plaće, a druga polovina radi za veće plaće.
Iduća četvrtina zaposlenih, prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku i Porezne uprave – je u ovom razredu koji na mjesec zarađuje više od medijalne plaće, ali najviše 8 tisuća kuna na mjesec.
Pri vrhu ljestvice imamo 10 posto ljudi koji su plaćeni između 8, i najviše 10.800 kuna. Ako zarađujete više od 10.800 kuna neto – to znači da ste u top 10 posto najbolje plaćenih radnika u Hrvatskoj.
Tu spadaju prvenstveno financije, IT sektor i naftni biznis, ali naravno i brojni hrvatski političari. Taj najviši razred je doduše jako širok jer plaće u privatnom sektoru sežu i preko 40 tisuća kuna.
Za 100 m2 najkraće moraju raditi Amerikanci
Ovi iznosi dobro objašnjavaju i podatak da Hrvati, kako bi postali vlasnici nekretnine – moraju raditi najdulje u Europskoj uniji. Za kupnju 100 četvornim metara kuće ili stana, prosječan Hrvat mora potrošiti 15 godišnjih plaća, odnosno samo za to raditi 15 godina.
Tako kažu podaci specijalizirane platforme Vox EU, čiji su stručnjaci među 40 zemalja izračunali da za 100 kvadrata doma najkraće moraju raditi Amerikanci – nešto iznad 3 godine. Nijemci moraju potrošiti 8 godišnjih plaća, dok je europski prosjek 10. U odnosu na plaće, skuplje cijene nekretnina od Hrvatske imaju samo 4 zemlje izvan EU – a najteže je Rusima koji za životne kvadrate moraju potrošiti 20 godišnjih plaća.
U protekloj godini nekretnine su u Hrvatskoj još poskupjele, čime se kupovna moć dodatno snizila i gotovo je najniža u Europi.
Gledamo li prosjek Europske unije, Hrvatska je na samo 66 posto njezina prosjeka po kupovnoj moći. Lošije od nas stoje samo Bugari s 58 posto, a znatno su bolji susjedi Slovenci s 83, da ne spominjemo zemlje poput Austrije, Njemačke i Luksemburga koje sežu debelo iznad prosjeka.
