Nakon što je Net.hr objavio tekst o slučaju Glinjanke, sedamdesettrogodišnje umirovljene profesorice Vlaste Žak, koja je nakon potresa bila primorana sama – o vlastitom trošku – pronaći privremeni smještaj, jer joj nije pomogao ni Grad Glina, a ni iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije joj ponuđen smještaj primjeren godinama i zdravstvenom stanju, iz Središnjeg državnog ureda stigli su odgovori na upite koje smo im poslali tijekom rada na temi.
S obzirom da je gospođa Žak ustvrdila da u Glini postoje prazni stanovi u državnom vlasništvu, da je ona i pitala za privremeno korištenje jednog za kojeg je pouzdano znala da je slobodan, pitali smo i Grad Glinu ali i Središnji državni ured – koliko je državnih stanova u Glini u kojima se može zbrinuti osobe stradale u potresu i jesu li već svi zauzeti.
„Povjerenstvo za odabir korisnika kojima su stambene jedinice oštećene ili uništene na potresom pogođenom području u potresu 28. i 29. prosinca 2020. godine osnovano u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, započelo je s radom početkom siječnja 2021. godine. Za potrebe privremenog smještaja stradalnika u potresu na području grada Gline na raspolaganju su bila samo tri neoštećena i useljiva stana u državnom vlasništvu. Predmetni stanovi odlukom Povjerenstva dodijeljeni su na privremeno korištenje osobama koje su podnijele prijavu prije gđe Vlaste Žak čija je prijava zaprimljena dana 25.1.2021. godine.“, odgovoreno je iz Središnjeg ureda.
U Glini samo tri stana na raspolaganju
Iako su Glinjani uvjereni da je mnogo više državnih stanova useljivo i upotrebljivo za pomoć stradalnicima – sada se pokazuje da se radilo samo o tri stana. No, i dalje ostaje nepoznanica tko je zbrinut u tim stanova i po kojem kriteriju. Sudeći prema odgovoru iz Središnjeg ureda, presudno je bilo vrijeme javljanja. Gospođa Žak s prijavom 25. siječnja je – zakasnila.
Gospođa Žak se obratila i Središnjem uredu s molbom za privremeni smještaj, ali nakon što joj je ponuđen smještaj u Vukovaru ili u Vojniću, u objektu „bez poda“ – zaključila je da ne može računati na pomoć, pa je sama iznajmila vikendicu u Zagorju i plaća je od svoje skromne mirovine. Pitali smo stoga u Središnjem državnom uredu smatraju li da je primjereno da se bolesnoj osobi od 73 godine, koja ima rodbinu na području Gline, ponudi smještaj toliko udaljen od Gline, ili smještaj u objektu „bez poda“ – no, navod o kvaliteti smještaja u odgovoru iz Središnjeg ureda nije uopće objašnjen, odnosno – ignorirali su ga.
Gospođa Žak
Objašnjeno nam je da je do sada ukupno devet osoba s područja grada Gline podnijelo prijave za privremeno stambeno zbrinjavanje i da među njima i naša sugovornica, Vlasta Žak, te da su donesene odluke o privremenom smještaju za pet prijava, tri privremena smještaja u Glini i dva u Karlovcu.
„Sa svim podnositeljima prijave za privremeni smještaj obavlja se uvodni razgovor te se u slučaju nemogućnosti smještaja u mjestu stanovanja podnositelju prijave ponudi smještaj i izvan mjesta dotadašnjeg prebivanja. Povjerenstvo omogućava smještaj i na drugim područjima sukladno raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu, a u slučaju ne prihvaćanja ponuđenog smještaja podnositelj prijave se upućuje na druge mogućnosti sukladno Odluci o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresima na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. („Narodne novine“, broj: 17/2021).“, objašnjeno je u odgovoru iz Središnjeg ureda. Navedeno je da je do sada „u skladu s raspoloživim stambenim fondom“, do sada u Vukovaru privremeno stambeno zbrinuta jedna obitelj, dvije u Osijeku i tri u Viškovu, te da se oštećeni stanovi ne nude za smještaj prije otklanjanja nedostataka.
Uputili je na jedinicu lokalne uprave
„Budući da na području grada Gline i u okolici Ured ne raspolaže s odgovarajućim stambenim jedinicama u državnom vlasništvu, gđi Žak je u više navrata ponuđen smještaj u drugim gradovima. Zaključno, 19. veljače 2021. godine gđa Žak u telefonskom razgovoru je odbila ranije prihvaćen smještaj u Vojniću te je upućena na mogućnosti rješavanja smještaja na način da zatraži smještaj putem jedinice lokalne samouprave ili da zatraži sufinanciranje najma od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a sve u skladu s Odlukom. Svi podnositelji prijave za privremeno stambeno zbrinjavanje kojima nije riješen zahtjev o privremenom stambenom zbrinjavanju zaprimaju i pisanu obavijest o mogućnostima rješavanja stambenog zbrinjavanja.“, navedeno je u odgovoru iz Središnjeg ureda bez osvrtanja na navod o tome kakav je bio ponuđeni smještaj u Vojniću.
Upućena je, dakle, ili na jedinicu lokalne samouprave, a to je u ovom slučaju Grad Glina, gdje je, prema njezinom svjedočenju, gradonačelnik Stjepan Kostanjević nije htio niti saslušati, ili da se upušta sama u najam privremenog smještaja. Ona je to i učinila, unajmila je vikendicu u Zagorju i na to troši značajan dio svoje skromne mirovine, ali još uvijek ne zna kako ostvariti pravo na pomoć u sufinanciranju naknade.
Gospođi Vlasti Žak, kao i mnogim drugim stradalnicima u potresu, sada ne preostaje drugo nego ispunjavanje novih formulara i pokušaj dobivanja pomoći u sufinanciranju najma. Za stare građane kojima je potres razorio i stanove i kuće, ali i dramatično promijenio život u godinama u kojima trebaju mir i sigurnost, jako mnogo administrativnih prepreka i osjećaj – da su ostali napušteni i prepušteni sami sebi.
Za razliku od odgovora iz Središnjeg državnog ureda, iz uprave Grada Gline niti nakon objave teksta o slučaju profesorice Žak nije stigao nikakav odgovor.
