Hrvatski udžbenici povijesti za osnovnu školu većinom i dalje prikazuju Srbe kroz negativne stereotipe stvorene 1992. godine, iako su zamjetni trendovi odmicanja od njih, tvrdi se u članku objavljenom u najnovijem broju znanstvenog časopisa Historijski zbornik.
Tekstovi u udžbenicima povijesti tradicionalno odražavaju osnovne zamisli o nacionalnoj kulturi i povijesti, te uz prenošenje znanja posreduju i slike o drugim narodima, objašnjava pozadinu analize autor članka Domagoj Švigir.
Ratnička slika o prošlosti odnosa Hrvata i Srba
Autor uočava dvije faze u nastanku stereotipa, od kojih prva počinje 1992., kad je stvorena ratnička slika o prošlosti odnosa Hrvata i Srba, a druga od 1996., kada se uvode paralelni udžbenici u nastavu.
Taj čin nije osigurao automatsko povlačenje udžbenika koji zlorabe povijest, ali je omogućio pojavu onih koji počivaju na znanstvenom pristupu prošlosti i nastavi povijesti, kaže autor i zaključuje da brojni udžbenici koji koriste stereotipe ostaju do kraja istraživanog razdoblja.
U hrvatskoj historiografiji u zadnja dva desetljeća objavljeno je nekoliko članaka koji su analizirali kraća razdoblja pojavljivanja udžbenika. Švigirova analiza obuhvaća osnovni tekst svih 36 udžbenika objavljenih i korištenih u nastavi povijesti u osnovnim školama od 1990. do 2012., kao i povijesne izvore koji su vezani uz stvaranje predodžbi o Srbima.
Članak je objavljen u časopisu Društva za hrvatsku povjesnicu, koje kontinuirano djeluje od 1947. godine i najstarije je strukovno povjesničarsko društvo u Hrvatskoj.
Etnocentrična interpretacija
Prva skupina udžbenika o Srbima stvara izrazito negativne stereotipe pomoću generalizacije, diskriminacije i sukobljavanja "nas" i "njih". "Velikosrpska hegemonija" postaje ključan sintetski pojam u oblikovanju slike o Srbima. Čak i kad se govori o žrtvama Srbima, kaže se da su "sami za to krivi".
Možda takve konstrukcije ne bi trebale čuditi ako se sjetimo izjava bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji, parafraziram, planira ponovno pisati udžbenike u trenutku kada je HDZ bio u Vladi, kaže autor Švigir i uz bok tome navodi izjavu bivšeg ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Vinka Filipovića da je "Domovinski rat tema koja ne smije i ne može biti interpretirana na različite načine".
Tisuće učenika učile su etnocentričnu interpretaciju povijesti koja podrazumijeva miješanje obrazovnih i odgojnih ciljeva, a izgledno i podčinjavanje prvih drugima, ocjenjuje se u članku.
Druga skupina udžbenika uravnoteženija
Drugu skupinu čine udžbenici koji Srbe pokušavaju prikazati uravnoteženije, odmjerenije, s više uvažavanja. Ti su udžbenici nastojali pratiti europske dosege u kriterijima za odabir udžbeničkog sadržaja, kao i u metodici povijesti, pristupajući sadržajima kritički, a nastojalo se uvesti multiperspektivnost pri opisu sukoba i drugih tema, navodi autor.
Problem tih udžbenika ostaje drugi kriterij, opet nametnut od države, a to je nastavni plan i program koji strogo propisuje sadržaj koji udžbenik mora pokriti, tako da ostavlja malo mogućnosti za inovaciju, kaže se.
Usprkos nastojanjima brojnih eksperata plan i program nije izmijenjen, čak je i kurikularna reforma, pokrenuta za vrijeme zadnje vlade pod vodstvom SDP-a, naprasno zaustavljena, napominje autor i zaključuje da se najviše kopalja lomilo na sadržajima povijesti i hrvatskog jezika, onih predmeta koji su se prije dvadesetak godina nazivali "nacionalnim predmetima".
Metodičari izbjegavaju komentirati
Hina je uputila upite na adrese pet metodičara povijesti na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu, te od dvoje njih dobila ispriku da ne mogu odgovoriti do sljedećeg dana poslijepodne, dok troje nije odgovorilo.
Upit je poslan na adrese Agencije za odgoj i obrazovanje, od koje nije stigao odgovor, i Ministarstva znanosti i obrazovanja, iz kojeg su uputili na izjavu ministrice Blaženke Divjak koju je dala ranije u vezi problema s kurikulom povijesti.
Ministrica kaže da je bila nezadovoljna prijedlogom Ekspertne radne skupine zbog prevelike količine sadržaja, zbog relativizacije holokausta i zbog novih koncepata koji nisu raspravljeni u znanstvenoj i stručnoj javnosti.
Prije toga, sredinom siječnja, Blaženka Divjak izjavila je da nema zapinjanja oko kurikula, te kako je sigurna da će sve biti spremno i da će se u sljedeću školsku godinu moći ući s kvalitetnim kurikulima.
Međutim, Divjak nije prihvatila kurikul povijesti nego je početkom veljače ponovo otvorila javnu raspravu o njemu. Potom je, krajem veljače, izjavila da je imenovala tri nova neovisna stručnjaka za članove skupine za kurikul povijesti, te da će se novi kurikul povijesti pojaviti za dva tjedna.
