Mapa siromaštva pokazuje da čak 803.000 ljudi živi na granici siromaštva, piše 24 sata, a u takvim se obiteljima godišnje zaradi tek 24 tisuće kuna pa si oni ne mogu priuštiti niti grijanje zimi, a kamoli godišnji odmor. Kako bi pokrila troškove života, prosječnoj hrvatskoj obitelji mjesečno nedostaje četvrtina prihoda pa je svaki trošak izvan onog najosnovnijeg velik problem. Kako bi pokrili samo troškove stanovanja i računa, štede na odjeći i hrani.
Građani još dugo neće osjetiti gospodarski rast
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je samo Bugarska lošija od Hrvatske kada je riječ o BDP-u, a da bi gospodarski rast konačno osjetili i građani, u idućih bi deset godina stopa rasta morala biti najmanje tri posto.
Iako je u odnosu na prošlu godinu, ove nezaposlenost pala, porastao je broj blokiranih. Prema podacima Fine, na kraju rujna ih je bilo 325.650, a taj broj i dalje raste. Najveći broj nezaposlenih zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Statistika pokazuje i da su plaće nešto narasle, no to ne pomaže puno jer su troškovi života znatno porasli, upozorava sindikalist Krešimir Sever.
Iako političari stalno upozoravaju da je potrebno mlade obrazovane ljude zadržati unutar granica Lijepe naše, čini se da se još nisu posvetili tom problemu, a umjesto da se posvete nezaposlenima, više ih brinu ideološke podjele, piše 24 sata. Stoga sve veći broj ljudi konstantno odlazi iz Hrvatske. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se od 2005. do 2014. godine iz zemlje iselio broj ljudi koji je otprilike jednak broju stanovnika grada veličine Osijeka.
I zaposleni su u problemima
Ipak, nije nezaposlenost jedini razlog za odlazak iz Hrvatske. I oni koji posao imaju, često su nezadovoljni lošim uvjetima rada i malim plaćama, a postoji i određen broj ljudi koji, iako zaposleni, plaću uopće ne primaju, upozoravaju sindikati. Takvih je rdnika oko 25 tisuća. Apsurdno je da minmalac iznosi 2.500 kuna neto, a za takvu plaću u Hrvatskoj radi čak 80 tisuća ljudi, dok prosječna mirovina iznosi najviše 2.300 kuna mjesečno.
'Treba pogledati brojke i stvarnosti u oči. Iz svega je jasno da su građani gladni', rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Ističe se da je porasla potrošnja u Hrvatskoj, što se uzima kao znak gospodarskog oporavka, no Sever upozorava da to ipak nije dovoljno za poslodavce pa i dalje ne dižu plaće i ne otvaraju nova radna mjesta, a u reforme nove vlade ne vjeruje i smatra da će se opet lomiti preko leđa građana.
Novotny upozorava da je za oporavak zapravo zaslužan privatni sektor, a ne Vlada.
Mapu siromaštva izradili su Ministarstvo regionalnog razvoja, socijale, DZS i Svjetska banka, a one bi trebale pomoći u pravednijoj preraspodjeli novca Europske unije.
