Čagljevi na istoku Zagreba – i to samo nekoliko metara od kuća, škola i vrtića. Ogorčeni stanovnici Novog Jelkovca poslali su nam snimku čopora koji se u noćnim satima približava naselju. Problem je to na koji ukazuju godinama, a jedini koji ih mogu držati pod kontrolom su lovci, a njima su ruke vezane.

Ovo su sinoć snimili stanovnici stambene četvrti na istoku Zagreba. Kažu nam - čagljevi se množe preko svake mjere, kvart im postaje zvjerinjak... 

„Tu je otprilike oko 11.000 stanovnika. Oni su zbilja ugroza i za djecu budući da je tu sa naše lijeve strane dječji vrtić, dolje niže je osnovna škola i tu je ispred nas Srednja škola Jelkovec“, ističe predsjednica Udruge Novi Jelkovec Ana Nilić.

Zbog straha od napada, gospođa Božica koke čuva i noću. „Viđala sam prvo jednoga, a onda su dolazili dva i onda pet u čoporu. To je bila krika, vika“, kaže Božica Špoljar iz Zagreba.

Znali su i ulicom ići!

Problem s čagljevima traje godinama – kaže nam: nema kome nije pisala. Gospođa Špoljar je rekla: „Onda su znali tu čak ulicom ići… pazi ulicom! Moja je jedna kolegica išla iz noćne smjene – veli mi ja sam mislila da je to nečiji pas, a zapravo je to bio čagalj.“

Odstrel je dopušten tijekom cijele godine, osim na ženke dok nose i podižu mlade. Lovci u većini slučajeva nemoćni. Mi tu ne smijemo ubit čaglja, a izlaze navečer i viđaju se. Građani ih neprestano zovu, ali ruke su im vezane.  

Predsjednik lovačkog društva Priroda iz Sesveta Ivo Čižmek objašnjava: „Zakon o lovstvu ne daje mogućnost da mi recimo na ovom terenu 'puknemo' čaglja jer će nas odmah susjedi prijaviti jer je ograničenje 300 metara od naselja.“

„Ne možete u tom krugu pucati – a kako možete pucati kad su svadbe?“, pita se Božica Špoljar. „Na žalost, zakoni su takvi i mi tu ne možemo pomoći“, objasnio je Ivo Čižmek.Snimke iz Novog Jelkovca ne iznenađuju stručnjake. Za ljude, tvrde nisu opasni.

Ponaša se kao lisica

„Ako nije direktno ugrožen on će se približit naselju i iskorištavat će i smeće od ljudi i sve što može. Vrlo sličan način ponašanja kao lisica“, tvrdi profesor na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Gomerčić.       

„Svaka divlja životinja može prenijeti bjesnoću, ali unazad gotovo 10 godina nije zabilježen niti jedan primjer bjesnoće, tako da možemo smatrati da imamo čistu populaciju i nema opasnoti od zaraze bjesnoćom“, kazala je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu.

Čagljevi su si dali maha i danas žive diljem zemlje - od Slavonije, preko sjevera do Dalmacije. Na istoku Zagreba, ako se ne pronađe rješenje, šale se stanovnici uskoro bi mogli postati domaće životinje.