Savez samostalnih sindikata Hrvatske, ponukan ekonomskim zbivanjima, založio se za uvođenje takozvanog praga dostojanstva unutar europske Direktive o primjerenim minimalnim plaćama. Time bi se, smatraju, osiguralo da plaće ne mogu biti niže od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne.
"SSSH se zalaže za primjerene minimalne plaće te podržava postavljanje obvezujućeg ‘praga dostojanstva’ ispod kojega se nijedna plaća ne može smatrati primjerenom. No, u hrvatskom okruženju SSSH posebice zagovara i drugi dio Direktive koji se odnosi na poticanje kolektivnog pregovaranja kako bismo na taj način vodili cjelovitu politiku plaća i izbjegli njihovo ‘sabijanje’ na razinu oko minimalne", stoji u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik SSSH, Mladen Novosel.
Dodaju kako se sa svim europskim sindikatima, predvođenima Europskom konfederacijom sindikata (ETUC) zalažu za donošenje Direktive o primjerenim minimalnim plaćama i poticanju kolektivnog pregovaranja, čiji je prijedlog trenutno u zakonodavnom procesu EU.
Pragovi kao indikativni vodič
Sindikalisti smatraju da bi Direktiva trebala sadržavati prag dostojanstva, ako je njena stvarna svrha izvlačenje radnika iz siromaštva. Navode kako bi se njegovim uvođenjem osiguralo prijeko potrebno povećanje plaća za više od 24 milijuna europskih radnika. Uvjereni su kako trenutni prijedlozi neće dovesti do ispunjenja obećanja o rastu plaća.
“Komisija je ugradila pragove, ali samo kao indikativni vodič za države članice. ETUC od zastupnika u Europskom parlamentu traži da ta donja granica bude obvezujuća”, navode sindikalisti u priopćenju.
Istaknuli su također da Direktivu treba izmijeniti tako da se od država članica zahtijeva da zakonom propisane minimalne plaće utvrde iznad praga dostojanstva i da ih isplaćuju u iznosu dogovorenom sa sindikatima. Riječ je o državama članicama u kojima je minimalna plaća propisana zakonom.
250.000 Hrvata bi profitiralo
Predstavili su i preliminarnu analizu Europske Komisije koja je pokazala da bi utvrđivanje praga dostojanstva povećalo plaće za četvrtinu ili više radnika u šest država članica. U Hrvatskoj bi od njegova uvođenja profitiralo 250.000 radnika. U Hrvatskoj se kao statistički pokazatelj financijske moći pojedinaca koristi takozvana linija siromaštva koja je trenutno utvrđena na 2710 kuna.
“Hrvatska je jedna od zemalja koja uz Zakon o minimalnoj plaći ima i sustav kolektivnog pregovaranja. Hrvatska je već zauzela stajalište kako je prag od 70 posto pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima ‘postavljen kao ideal’“, stoji u priopćenju.
Iz SSSH upozoravaju da Vlada planira izmijeniti Zakon o minimalnoj plaći kako bi propisala minimalne dodatke na plaću, iako se socijalni partneri tome protive. “Uspije li Vlada u svome naumu, posljedica će biti direktno destimuliranje kolektivnog pregovaranja”, navodi se u priopćenju.
