Udruga izbjeglih, ugroženih i prognanih lica Srbije uputila je Ministarstvu kulture, Ministarstvu vanjskih poslova, Vladi Republike Srbije i Srpskoj pravoslavnoj crkvi inicijativu za vraćanje Krstionice kneza Višeslava iz Arheološkog muzeja u Splitu Srbiji.
"Ovaj značajan kulturni i povijesni spomenik, koji potječe iz devetog stoljeća, predstavlja jedan od najstarijih spomenika kršćanske liturgije na Balkanu, i kao takav ima duboko vjersko i kulturno značenje za sve Srbe”, priopćila je ta udruga, piše Politika.rs.
Krstionica kneza Višeslava je, kako napominju, ne samo kulturni artefakt već i simbol širenja kršćanstva među Slavenima i ima veliku povijesnu vrijednost. Tijekom Drugog svjetskog rata, podsjećaju, ovaj dragocjeni spomenik je poklonjen Anti Paveliću od strane Musolinija kao znak političke podrške, čime je postala dio povijesne baštine koja se sada nalazi u Splitu.
"Naša inicijativa je usmjerena ka vraćanju ovog važnog kulturnog blaga u Srbiju, odakle potječe, kako bi postao simbol naših zajedničkih korjena, kao i duhovno i kulturno jedinstvo naroda koji su kroz vjekove oblikovali ovu zemlju. Povratak Krstionice kneza Višeslava Srbiji ima poseban značaj i kao podsjećanje na slavnu povijest naših predaka. Osim svoje liturgijske vrijednosti, ova Krstionica je dio bogate povijesti Srbije i njeno vraćanje bilo bi od velike važnosti za našu kulturnu baštinu i podsjećanje na važne povijesne trenutke. Njeno vraćanje predstavljalo bi i korak ka zajedničkom radu na očuvanju kulturnog nasljeđa, kao i poštovanje povijesti i kulture između dvije zemlje", napominju iz udruge te izražavaju nadu da će ova inicijativa naići na podršku svih institucija i partnera,kao i na pozitivnu reakciju nadležnih.
"Također, ovom inicijativom pozivamo na dijalog i suradnju između naših država, kao i na vraćanje značajnih kulturnih spomenika koji su od presudne važnosti za naš narodni identitet i povijesni kontinuitet. Smatramo da je ovaj korak od ključnog značaja za očuvanje naše kulturne baštine i unapređenje odnosa između naroda", naglašavaju iz Udruženja izbjeglih, ugroženih i prognanih lica Srbije.
Višeslavova krstionica jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka. Otkrivena je u Veneciji 1853. godine, u kapucinskom samostanu, a odatle je prenesena u muzej Correr. Pretpostavlja se da je prvotno bila u Ninu. Potkraj svibnja, 1942. godine, Italija je prepušta Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te je krstionica smještena u Zagreb, a nakon Drugog svjetskog rata u Split, gdje se nalazi i danas.
O krstionici je pisao Ivan Kukuljević Sakcinski koji je držao da se na njoj spominje zahumski knez Višeslav. Zadarski povjesničar Giuseppe Ferrari-Cupilli prvi je iznio tezu o tome da se krstionica prvotno nalazila u Ninu i to na temelju danas izgubljenog rukopisa Anonim Filippi u kojem se spominje krstionica koja se nalazila u ninskom baptisteriju, odakle je odnesena 1746. godine, nakon rušenja zgrade.
Franjo Rački, dokazujući stilsku srodnost s natpisom kneza Branimira iz Muća, pobijao je povezanost krstionice sa zahumskim Višeslavom, te prvi govori o hrvatskom knezu Višeslavu koji bi se mogao smjestiti nakon kneza Muncimira. Ninsko podrijetlo krstionice prihvatili su ubrzo i ostali hrvatski povjesničari, a hrvatski povjesničar i arheolog Luka Jelić smatra Višeslava prvim hrvatskim pokrštenim knezom.
POGLEDAJTE VIDEO: Bulj presudio je li Tesla Srbin ili Hrvat, a otkrio i je li mu draži Grše ili Grašo
