Do kraja godine Europska komisija morat će preispitati učinke svoje odluke o zabrani stavljanja na tržište turbo-bojlera i rezervnih dijelova za njih, koja je na snazi od 2015. godine. Ako ne bude promjena, ta bi uredba mogla predstavljati velik financijski udar za oko 75 tisuća hrvatskih kućanstava, ponajviše u Zagrebu i Osijeku, koja imaju turbo plinske bojlere C kategorije, starosti do 20 godina, piše Novi list.
Spomenutom europskom uredbom koaj je na snazi od 2015. godine propisana je obavezna ugradnja kondenzacijskih, energetski učinkovitijih bojlera u sve novogradnje na plin, dok ostali potrošači svoje dotrajale turbobojlere koje više nije moguće popraviti postupno moraju također zamjenjivati kondenzacijskim uređajima.
Dovoljno je da se pokvari jedan bojler u zgradi...
Problem za tih 75 tisuća kućanstava jest u tome što su kondenzacijski bojleri nekoliko tisuća kuna skuplji, a još veći problem nastat će ako se pokvari samo jedan bojler u zgradi koji više nije moguće popraviti. Tada će svoje bojlere morati zamijeniti novima i svi ostali stanari, jer je kondenzacijski bojler nemoguće priključiti na dimovodne instalacije namijenjene turbobojlerima. To će za mnoge značiti i ne baš jeftinu rekonstrukciju dimovodnih cijevi.
Novi list je izračunao, na primjeru zgrade od četiri stana, da bi za svaki stan to značio trošak od desetak tisuća kuna samo za bojler, dok prilagodba dimnjaka visine 12 metara košta još oko 3.300 kuna po stanu.
Budući da je radni vijek turbo-bojlera 15-20 godina, sve je više zgrada u kojima će svi stanari zbog prvog, nepopravljivog kvara konvencionalnog bojlera, morati mijenjati svoje bojlere. Donekle je olakšavajuća okolnost što na tržištu još ima rezervnih dijelova za turbo-bojlere, a moguće ih je nabaviti i u BiH te Srbiji. Međutim, ako je netko prisiljen ugraditi novi bojler i mijenjati dimovodne cijevi, onda stanar odnosno zgrada ipak moraju to učiniti o svome trošku.
Hrvatska uputila žalbu Europskoj komisiji
Hrvatska nije imala priliku žaliti se na zabranu donesenu 2013. godine, jer je tada tek postajala članicom EU pa se na nju žalila prošle godine. Europska komisija je žalbu Hrvatske u siječnju uvrstila u studiju procjene učinaka, koja bi trebala biti napravljena idućih mjeseci. Novi list doznaje da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u međuvremenu dodalo u Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine i novu mjeru rekonstrukcije dimnjaka kod zamjene plinskih uređaja kondenzacijskim plinskim uređajima. Time bi se građanima sufinanciralo sa 60 posto opravdanih troškova.
Dopunjeni program još nije predložen Vladi, što će biti učinjeno ako Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova odobri dodatna sredstva za program energetske obnove. Dogodi li se to, bit će raspisan i novi javni poziv za obnovu višestambenih zgrada, u koju bi bila uključena i mjera rekonstrukcije dimovodnih instalacija zbog uvođenja kondenzacijskih bojlera, piše Novi list.
I Fond za zaštitu okoliša mogao bi nacionalnim sredstvima sufinancirati građanima preinake dimnjaka, odnosno zamjenu bojlera.
'Financijske troškove trenutno podnose građani'
Povodom žalbe Hrvatske na ovu zabranu, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu kako niti jedna država članica EU nije dobila nikakva izuzeća.
"Prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju podrazumijeva već spomenute financijske troškove koji u ovom trenutku podnose građani. Navedene troškove moguće je uključiti u program provedbe energetske učinkovitosti", poručuju iz HGK.
Novi list piše kako je zanimljivo da se zabrana EU ne odnosi na plinske bojlere najstarije generacije, tzv. uređaje vrste B, koje se zbog velikih troškova za kućanstva i dalje smije zamijeniti istim takvim uređajima. Riječ je o bojlerima koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije, za razliku od zabranjenih C turbo-bojlera koji zrak, što je sigurnije, uzimaju izvana.
