"Taj radnik nije zaštićen Zakonom o radu ni na koji način. Kad imate ugovor na određeno vrijeme pa kad vam ga produljuju unedogled, vi makar možete tužiti za prikriveni radni odnos. Ovdje nemate koga za što tužiti!", govori nam pravnica Novog sindikata Katarina Perković, komentirajući slučaj agencijskih radnika unutar Čistoće, komunalne tvrtke Zagrebačkog holdinga. Podsjetimo, neki od njih čak 182 rade u Čistoći na istome radnom mjestu koje nije nimalo sezonski ili projektno uvjetovano (odvoz smeća, primarna reciklaža) i po pet godina. I ne mogu dobiti nikakav ugovor, a znaju da su prvi na "listi za odstrel" ako dođe do otpuštanja.
Umjesto odgovora na niz pitanja postavljenih Zagrebačkom holdingu o poigravanju sa sudbinama ovih ljudi prebacivanjem s jedne na drugu agenciju, Senka Knežević iz njihove službe za odnose s javnošću trošila je tipkovnicu na bjelodane stvari, primjerice: "Angažiranje radnika preko agencija, kako u Čistoći tako i u ostalim podružnicama Zagrebačkog holdinga, te trgovačkim društvima i ustanovama povezanim s njim, poslovna je odluka tvrtke."
Društvo s ograničenom odgovornošću prema radnicima
Ali i na citiranje Zakona o radu kojim se Holding ograđuje od toga da je Čistoća poslodavac i to prebacuje na agenciju. Baš kao što i agencije svoju odgovornost prema ovim ljudima – prebacuju na zagrebačko megapoduzeće. Holding, navodi Knežević, odgovara samo za "zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i posebnu zaštitu određenih grupa radnika". Tvrdi i da "ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenih radnika nisu utvrđeni u manjem iznosu, odnosno nepovoljnijem od plaće i uvjeta rada radnika zaposlenih kod ovog poslodavca".
Dakle, nitko nije odgovoran za njih. Zato izmjene Zakona o radu koje idu prema daljnjoj fleksibilizaciji tržišta rada, kako lakšem otpuštanju i zapošljavanju jeftinije radne snage tepa Ministarstvo rada, bez da se riješe elementarna prava agencijskih radnika, Perković smatra opasnim.
'Proći će baba s kolačima'
"To je model koji se priprema da oni budu ničiji radnici. Kolektivno pregovaranje je nikakvo, a ako se radnici i organiziraju u tim uvjetima, proći će makar još pet godina, što je puno u jednom ljudskom životu. Proći će baba s kolačima", naglašava.
Ni sadašnjim se Zakonom o radu ne vodi računa o pravima radnika koji ostaju u poduzeću nakon što im agencija koja ih iznajmljuje ne produlji ugovor. Nadalje, ne vodi se računa o tome zašto poduzeća zapošljavaju agencijske radnike na redovna radna mjesta, iako bi to moralo biti ograničeno na sezonsko i projektno te stvarno privremeno zapošljavanje. Iako zakon to ne dopušta, nisu propisane kazne ako agencije uzimaju proviziju umanjivanjem radničkih plaća, ističe pravnica. A kada radnik prijavi takvu proviziju – sam trpi štetu.
Radnici nisu zaštićeni ni kad prijavljuju nepravilnosti
"Radniku agencija više neće produžiti ugovor, a u tom slučaju on nema zakonsku zaštitu od otkaza, kao ni kad korisnika prijavi za slučaj uzimanja naknade za zapošljavanje", navodi ona.
Ovakav način zapošljavanja se u posljednjih 10 godina, otkad je prošla SDP-ova vlada omogućila agencije za zapošljavanje izmjenama ZOR-a, potiče, umjesto da se, kao u Francuskoj, nastoji svesti na najmanju moguću razinu zbog utjecaja na ostale radnike na tržištu.
"I prije 10 godina argumenti su bili isti – poticanje zapošljavanja, fleksibilizacija tržišta rada, konkurentnost. A dobili ste da imate ustrašene radnike koje ne štiti ni ZOR, ni sindikati, ni Inspektorat. Novim izmjenama ZOR-a dobit ćete hrpetinu takvih radnika, a mi pravnici im nećemo moći pomagati. To je strašno i grozno, ali to je priča koja se nama sprema", upozorava.
Kršenje Europske direktive
Francuska je, za razliku od Hrvatske, poduzela mjere da se takva vrsta zapošljavanja svede na najmanju moguću razinu. Propisala je kvote radnika koji smiju biti zaposleni preko agencija i definirala koje poslove oni ne smiju obavljati, što se, dakako, odnosi na one koji predstavljaju opasnost za zdravlje radnika, priča nam pravnica. Time se krši i Europska direktiva o agencijskim radnicima, dodaje.
"Sindikati ondje primaju agencijske radnike, ali ovdje se to ne događa jer su previše ustrašeni. Kao pravnica sam imala iskustva pokušaja pregovora s agencijama i to je nemoguće", odgovara pak kad smo je upitali o argumentu ministra Miranda Mrsića, koji želi novim ZOR-om poticati radnike da se sindikalno organiziraju u tim agencijama. Perković se pribojava i trenutka kad će u Hrvatskoj i fizičke osobe, a ne samo pravne, što je sada slučaj, moći igrati ulogu agencija, jer smatra da se tu otvara dodatni prostor za zlouporabe.
