U Hrvatskoj, kako piše Jutarnji, postoji više od 300 tisuća ljudi koji drže "strane" ljubimce, a osim uzgajivača-hobista, prodaje ih većina pet shopova u zemlji, zajedno s krletkama, kavezima, akvarijima, terarijima, hranom i svom silom ostalih potrepština na kojima zarađuju stotine tisuća kuna godišnje.
Ministar donosi popis
Ako javnu raspravu koja traje do 12. rujna, a zatim i Sabor, prođe prijedlog Zakona, zajedno sa spornim člancima 57 i 58, u kojima se zabranjuje držanje, uzgoj i trgovina “stranih životinjskih vrsta kao kućnih ljubimaca”, svi oni koji imaju te životinje mogu ih držati dok ne uginu, ali neće smjeti, a neće imati ni priliku legalno od nekoga kupiti novog sličnog ljubimca. Međutim, u prijedlogu nije konkretizirano što se točno podrazumijeva pod terminom “strana životinjska vrsta”, nego se navodi da će popis životinja pravilnikom donijeti ministar.
U Zakonu jasno piše da će “strane životinjske vrste moći držati jedino zoološki vrtovi, korisnici koji koriste životinje u znanstvene svrhe, skloništa za životinje i trgovci životinjama, ali isključivo radi provoza kroz Republiku Hrvatsku”.
"Totalna glupost"
" Intervenirat ćemo protiv tog prijedloga kojega su radili diletanti. To je totalna glupost. Logično bi mi bilo jedino da se zabrani držanje i uzgoj vrsta koje su vrlo ugrožene na svjetskoj razini, iako takvih u Hrvatskoj nema " bijesan je Stjepan Marceljak, predsjednik Zagrebačkog društva za zaštitu i uzgoj ptica koji okuplja više od 1500 članova, prenosi Jutarnji. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da još ne postoje ni kriteriji prema kojima bi se izradio popis stranih vrsta životinja koje bi se zabranile, te da bi taj popis teroretski u početku mogao sadržavati samo dvije vrste, a s godinama bi se proširivao. Udruge, uzgajivače i vlasnike takvih ljubimaca pozivaju da se uključe u javnu raspravu i pokušaju izbaciti navedeni članak ili predložiti svoja mišljenja.
"Brinemo se zbog invazivnih vrsta"
"Ako takav zakon i prođe, ništa se neće zabranjivati preko noći. Papiga ili kornjača, primjerice, mogu živjeti mnogo desetljeća, a jasno piše da se mogu držati do uginuća. Ali i nakon 12. rujna, do kada traje rasprava, kada Zakon dođe u Sabor, moguće je na njega utjecati amandmanima, pa zatim i nakon toga pri donošenju Pravilnika. Najveći problem je s invazivnim vrstama" tvrde u Ministarstvu.
