Nakon potvrde da se Karepovac nalazi ispod razine izvorišta Jadra i kako nema mogućnosti da potencijalne procjedne vode s odlagališta budu u kontaktu s rijekom, u javnosti se otvorila tema 'otrovnih čestica' koje lebde s deponija, a mogle bi se naći u Jadru, piše Slobodna Dalmacija.
Deponij se inače nalazi oko tri kilometra zračne linije od ključnog srednjodalmatinskog izvora. Izvor Jadra je na nadmorskoj visini od 33,5 metara, a razina podzemnih voda je na 20 metara ispod odlagališta. Uz to, Karepovac se prema službenim navodima nalazi na 'vodenopropusnoj i slabo vodopropusnoj podlozi'.
"Zagađenja Jadra nije moguće, čak i da su radi o ne znam kakvim mega radioaktivnim česticama. Izvor je vrlo moćan, u svakom trenutku izbacuje pet tisuća litara u sekundi, razrjeđenje je veliko za bilo kakve oblike trovanja o kakvom se spekulira u javnosti. Za takvo što trebalo bi dovesti ogromne količine otrova ili takvih čestica, što je nemoguće u smislu njihova padanja iz zraka", rekao je Božidar Čapalija, pomoćnik tehničkog direktora u 'Vodovodu i kanalizaciji' za Slobodnu Dalmaciju.
Prema njegovim riječima, slivno područje Jadra je ogromno, po hidrogeološkim studijama zauzima više od 400 kilometara četvornih, a Split je, primjerice, smješten na 80 kilometara kvadratnih. Na tom slivnom području oborine ulaze u podzemne vodotokove, što je odlika krškog terena, te dalje teku prema moru.
Kad dođu do glinovitih materijala koji se protežu uz Kaštelanski zaljev i Brački kanal, na potezu od Trogira do Omiša, onda se tokovi grupiraju i voda izvire na izvoru Jadra, prelijevajući se preko flišne barijere i stvarajući izvor, naglasio je Čapalija.
"Ovo što je ispod toga, a Karepovac je jugoistočno od toga, voda jednom kada se spusti na površinu i poteče prema najnižim kvotama, nikako se ne može vratiti natrag u dio koji ne spada u slivni dio rijeke Jadro", zaključio je Čapalija za Slobodnu Dalmaciju.