O poremećajima s cijenama na N1 televiziji govorila je specijalistica za sektor poljoprivrede i prehrambene industrije iz konzultantske tvrtke Smarter, Zvjezdana Blažić.
Kazala je kako postoje mnogobrojni faktori koji utječu na cijene, osim klimatskih promjena koje su ove godine značajno prisutne na najvećim područjima gdje se proizvodi hrana.
“Zaista je došlo do značajnijih poremećaja, do velikih suša u Americi i poplava i velikih kiša u Europi. Sve to je utjecalo, ali postoje i drugi faktori. Prvenstveno je značajno povećana potrošnja, koja je na rastućim tržištima.
Populacija raste, rastu i cijene energenata, kao posljedica pandemije ostale su povećane cijene prijevoza pa su još uvijek otežani kanali dobave. Svi ti razlozi utječu na povećanje cijena globalno, koje se prelijeva i na naše tržište”, rekla je Blažić.
I višak novca utječe na cijene
Na cijene utječe i situacija da na globalnom tržištu ima viška novca i da veliki ulagači značajno utječu svojim ulaganjima na imovinu, ali utječu i na ulaganja u primarne sirovine i tu postoji određena bojazan od spirale inflacije i povećanja cijena.
"To su također neki od faktora koji mogu utjecati na rast cijena. Zasad kretanja idu u smjeru da su cijene i dalje dosta visoke”, rekla je Blažić.
"Što se tiče voća i povrća, već sad se u ovoj sezoni vidjelo da je došlo do rasta u maloprodaji skoro 20 posto. Najveći dio toga je u priobalnim dijelovima i tu se ukazao utjecaj lokalne potrošnje. Znamo da turisti, prema istraživanjima HGK-a, troše gotovo 50 posto više sredstava na hranu i piće nego domaći potrošači”, kazala je Blažić.
Digitalizirana poljoprivreda
Rekla je da smo imali ogromne razlike u cijenama između kontinenta i obale, a smatra i da hrvatski proizvođači trebaju ulagati u znanje i nove tehnologije, jer je poljoprivreda danas digitalizirana, ali i prilagođavati se zahtjevima tržišta.
Mi smo imali ogromne razlike u cijenama između kontinenta i obale. Primjerice, nektarina je koštala na tržnicama u unutrašnjosti, poput Karlovca ili Osijeka od osam do deset kuna, u Zagrebu, Splitu i Rijeci bilo je već 15 kuna, da bi u nekim gradovima kao što je Rovinj njihova cijena bila 40 kuna. U gradovima kao što su Dubrovnik i Rovinj vidimo značajan rast cijena. Tu se zaista vidi i koliko potrošačka moć utječe na cijenu”, dodala je.
"Imamo puno problema s udruživanjem i mi bez udruživanja proizvođača nećemo imati dobre rezultate. Pandemija je izrodila neke trendove, oni su došli do izražaja i oni će ostati, ali nije toliko da bismo mogli reći da je to najbolji kanal za plasman poljoprivrednih proizvoda”, rekla je Blažić.
Upitana što očekuje od države i može li država i Vlada tu nekako pomoći, Blažić je rekla da je Vlada prije dvije godine snizila PDV na hranu s 25 na 13 posto, što je značajno smanjenje, ali da tu nisu uključeni svi proizvodi.
