''Ove su sezone naši članovi spasili trideset života, nažalost, deset ih je izgubljeno, no to su bile situacije u kojima ništa nismo mogli učiniti ili pak na plažama gdje se utapanje dogodilo uopće nije bilo organizirane spasilačke službe'', rekla je Silvana Radovanović, voditeljica Službe spašavanja života na vodi Hrvatskog crvenog križa.
U Hrvatskoj djeluje oko 400 spasilaca, pri čemu ih se, samo na Jarunu ljetos izmijenilo stotinjak. Od početka ustroja ove službe, odnosno od 2003. godine, tečaj za spasioca na plaži položilo je nešto više od 1400 osoba.
Veliku opasnost za turiste i građane na plažama diljem Hrvatske predstavlja činjenica da u Hrvatskoj ne postoji pravna regulativa kojom bi se uveo red na plaže i prisililo koncesionare da više pažnje posvete sigurnosti kupača.
Spasioci ne trebaju biti na bazenima, rijekama i jezerima?!
''Za razliku od, primjerice, Slovenaca ili Crnogoraca, kod kojih je ovo pitanje detaljno zakonom uređeno, sve što mi imamo jest jedna krnja rečenica prema kojoj bi se na plažama trebali nalaziti spasioci, no to se, zamislite, ne odnosi na bazene, jezera i rijeke'', upozorila je Silvana Radovanović.
Drugi problem su ljudi koji, piše Slobodna Dalmacija, spasioce često ne doživljavaju ozbiljno te ignoriraju njihova upozorenja, a zabilježeni su i slučajevi fizičkih obračuna sa spasiocima.
''Iskusni spasilac je uočio morskog psa kod Rijeke, odmah je alarmirao kupače, no oni se nisu previše obazirali. U nekoj drugoj zemlji svi bi poslušno izišli iz mora, no kod nas dobar dio ljudi još uvijek s podsmijehom gleda na ovo zanimanje'', tvrdi Radovanović.
Vezani članci:
arti-201108120525006 arti-201108160202006 arti-201109280736006
